Tuškan pojasnila koja goruća pitanja treba riješiti prije povratka djece u škole

"Nadam se da će sve biti stručno odrađeno, da neće biti političkih odluka, već profesionalnih. HZJZ bi trebao donijeti mjere i one bi trebale biti donesene unaprijed", kazala je Tuškan.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u ponedjeljak je izjavio da će djeca ići u školu, a pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin u utorak je kazao da u Ministarstvu razmatraju tri scenarija. Osim odvijanja nastave u potpunosti u školama, drugi je scenarij mješovita nastava, a treći, najmanje poželjan, online nastava.

"Više neće biti kao dosad potpuna blokada cijelog sustava, nego ćemo, ako se pojavi nekakvo žarište, za njih davati jasne upute, tako da neće biti generalno za cijelu Hrvatsku", rekao je Karin.

"Ako će biti nastave, bitno je da HZJZ prvo odredi koje su to visoko rizične skupine zaposlenih u školstvu. Mora se uzeti u obzir da je zaštita života najvažnija i mora se balansirati između zaštite zdravlja i prava učenika na obrazovanje jer ništa ne može nadoknaditi neposrednu nastavu. Nakon toga bi se trebalo vidjeti koliko je takvih zaposlenika po školama i vidjeti na koji način će njima biti omogućen rad. Vrlo je izgledno da će se događati samoizolacije i u takvim slučajevima bi se nastava trebala odvijati online. Trebalo bi se riješiti i pitanje proširenih obitelji u kojima žive osobe koje pripadaju u rizičnu skupinu. Do detalja se trebaju odrediti svi mogući scenariji", kazala je Tuškan.

Što ako cijeli razred završi u samoizolaciji?

Dodaje da u Sindikatu prikupljaju mišljenja s terena te će u skladu s tim ići prema radnoj skupini i tražiti mjere. "Mi nemamo sve odgovore, bit će jako teško, ali je potrebno detaljno razraditi, primjerice, kako će se organizirati nastava u slučaju da cijeli razred završi u samoizolaciji. Poseban problem je, ne kod razredne nastave, nego ako u samoizolaciji završi razred s predmetnom nastavom, tu će predmetni nastavnici opet morati kombinirati online nastavu i nastavu u školi", upozorava Tuškan.

Kao prednost u odnosu na prvi val epidemije kada je Ministarstvom upravljala Blaženka Divjak navela je da će sada škole i ostali involvirani subjekti biti povezani i u mogućnosti raspolagati podacima i analizama koje će izraditi Ministarstvo.

"Bilo bi dobro, a to su već najavljivali, napraviti ono što ranija ministrica nikako nije napravila, a to je da se osnova obrazovni stožer koji će se sa stručnjacima obraćati javnosti i gdje će se moći postaviti pitanja jer mi imamo, osim već svih navedenih problema otprije, i probleme sa specifičnim školama, imate glazbene, plesne, umjetničke škole i posebne ustanove s posebnostima u odvijanju nastave, a koji su se nama javljali s pitanjima na koja nikako nisu dobivali odgovore od Ministarstva, odnosno ti su odgovori bili toliko općeniti da se iz njih nije moglo apsolutno ništa razabrati i svaka škola je, takoreći, bila sama na sebi. Postoje stvari koje će škole definitivno morati same rješavati, ali postoje i stvari koje Ministarstvo mora definirati, dati im okvir", pojašnjava Tuškan.

Smatra da će biti sigurno i puno pitanja na koja će se morati odgovoriti u hodu jer je nemoguće predvidjeti sve situacije. Dodaje da je tu ključna komunikacija i ključno je slušati one koji rade u školama, a njih je, tvrdi naša sugovornica, bivša ministrica izbjegavala.

Preduvjet osigurati dovoljan broj pomoćnog osoblja

Što se tiče higijenskih uvjeta u školama, razmatra se da se školski sat skrati s 45 minuta na 40 kako bi se omogućilo vrijeme za dezinfekciju prostorija između smjena, a otvoreno je i pitanje hoće li školskim hodnicima odzvanjati i školsko zvono, što nije bio slučaj pri povratku učenika u klupe u svibnju kako bi se spriječilo da svi učenici u isto vrijeme budu u zajedničkim prostorima.

Međutim, prvo i osnovno je riješiti pitanje kroničnog nedostatka pomoćno-tehničkog osoblja, mišljenja je Tuškan.

"Mi smo već dali taj prijedlog Ministarstvu i po tom pitanju smo već bili u komunikaciji s pučkom pravobraniteljicom i bili smo na Odboru za obrazovanje u Saboru. Mi još uvijek gotovo svakodnevno dobivamo informacije o tome koliko puno njih radi iznad propisane norme pa čak postoji i uzročno-posljedična veza između bolesti od kojih obolijeva i obujma posla kojeg obavlja pomoćno-tehničko osoblje – postoji razlog zašto je točno određena površina koja se može čistiti.

Po jednom EU projektu kojeg smo radili, 48 posto spremačica čisti veću površinu nego što je to propisano. Meni je bilo suludo da Ministarstvo, na kojem je tada Divjak bila na čelu, odgovara na naše molbe da postoje drugi prioriteti poput darovitih učenika i učenika s poteškoćama, što je super, ali vi ne možete to staviti kao razlog da ne postupate prema ovom problemu jer te prioritete koje imate možete ostvariti tek kad riješite zdravstvene, sanitarne i higijenske uvjete", rekla je Tuškan.

Što se tiče mogućnosti nošenja maski u školama, to sve ovisi o godištu djeteta. "Mi vidimo da ima sve više djece koje su naviknuta na nošenje maski pa ako nadležne institucije donesu odluku da je maske potrebno nositi jer doprinose sprečavanju širenja zaraze, svakako bi se u tom smjeru trebalo ići. Sve ovisi o medicinskoj struci koja će procijeniti trebaju li se u školama nositi maske, trebaju li nastavnici možda nositi vizire na nastavi. Ako će svatko odraditi svoj dio posla i raditi ga stručno i neovisno, možemo doći do dobrih rješenja", pozitivna je Tuškan.