Trut progovorio o mogućnosti nuklearnog napada na Hrvatsku; ponovno aktualizirano pitanje skloništa

Prema posljednjim podacima, do šest sati jutros u Hrvatsku je stigla 3641 izbjeglica iz Ukrajine, među njima je 1707 žena, 441 muškarac i 1493 djece, rekao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite RH Damir Trut te dodao kako su 204 osobe već napustile Hrvatsku.

"Mjesta za smještaj izbjeglica je dovoljno, trenutačno imamo tri prihvatna centra i šest kolektivnih, a razmješteni su po cijeloj Hrvatskoj, dok je u pojedinačnom smještaju 2945 osoba", rekao je Trut.

Prihvatni centri služe za boravak do 48 sati kako bi se obavio administrativni dio, oni mogu imati kapacitet do 5000 kreveta, a nakon toga osoba ide u kolektivni ili pojedinačni smještaj, kazao je Trut i naglasio kako se izbjeglice prioritetno smještaju u pojedinačni smještaj, bilo da se radi o nekretninama koje su ponudili građani ili nekretninama koje država ima na raspolaganju.

Vlada je u ponedjeljak donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, ta odluka nastavlja se na direktivu EU-a donesenu prošli tjedan, a njome osobe koje dolaze kao izbjeglice iz Ukrajine dobivaju status privremene zaštite te imaju mogućnost boravka u Hrvatskoj, imaju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, mogućnost školovanja i zapošljavanja i sve potrebno da bi se mogli ugodno osjećati u Hrvatskoj, podsjetio je. 

Brojni građani žele pomoći

Građani se javljaju i nude pomoć, a oni koji žele pomoći mogu se javiti ravnateljstvu civilne zaštite, kaže Trut.

"Objekti za smještaj izbjeglica moraju biti kvalitetni i primjereni za život te opremljeni, a pravilo je da se radi fotoelaborat kako bi se dokumentiralo u kakvom je stanju smještajni kapacitet", rekao je Trut i naveo podatak da trenutačno imaju 150 objekata u pričuvi. 

Sustav civilne zaštite oslonjen je na volonterski rad, koristimo ih u svim našim aktivnostima, naglašava Trut. Govoreći o specifičnim znanjima i vještinama koje bi bile korisne u ovoj situaciji, rekao je da su tražili volontere koji znaju ukrajinski jezik kako bi pomogli u administrativnim poslovima i socijalizaciji izbjeglica te kako se odazvao velik broj ljudi koji govore ukrajinski. Oni prvenstveno pomažu u prihvatnim centrima.

"Povezali smo se s različitim udrugama koje pružaju psihološku pomoć, surađujemo i s različitim humanitarnim udrugama i svima koji u ovom trenutku mogu pružiti pomoć u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatskoj", ističe.

Ponovno aktualizirano pitanje skloništa 

Zakonom iz 2015. skloništa su dana na upravljanje lokalnoj samoupravi, ona koja su bila u društvenom vlasništvu, a skloništa koja se nalaze su sklopu stambenih objekata, pripadaju vlasniku, odnosno suvlasnicima tog objekta te su oni dužni skrbiti o njima, država je izgubila pravo nadzora i upravljanja nad njima, podsjetio je. 

"U zadnje vrijeme dobivamo upite kako upravljati skloništima", navodi Trut te kaže da je dosta tih skloništa stavljeno u neku svrhu, iako teško da mogu biti za onu svrhu za koju su građena. 

"Ne očekuje se da bi Hrvatska bila meta nuklearnog napada, ali ako bi došlo do takvih aktivnosti u Ukrajini, tada se kod nas postupa sukladno planu za sigurnost u radiološko-nuklearnim nesrećama ili izvanrednom događaju koji propisuje kako postupati", rekao je.

"Bitno je naglasiti da za takve situacije nisu potreba skloništa, dovoljno je skloniti se u zatvoreni objekt koji se može hermetizirati, tada se zatvaraju prozori i ventilacija dok takav val ne prođe", kazao je Trut i dodao da su u stalnom kontaktu s međunarodnim organizacijama, a imaju i vlastiti sustav praćenja.

Podsjetio je da se na mrežnim stranicama ravnateljstva civilne zaštite nalaze sve potrebne upute za sve rizike, pa i za radiološko-nuklearnu sigurnost.