Troskot: Sramotno je da raspravljamo do jedan sat ujutro o zakonu koji se tiče građana, obrtnika, a javnost raspravu...

Zvonimir Troskot iz Mosta ocijenio je da je sinoćnja gotovo šestosatna saborska rasprava, iako u posve neprikladnom terminu, bila konstruktivna. "Zaista je sramotno da raspravljamo do jedan sat ujutro o zakonu koji se tiče građana, obrtnika, a javnost raspravu teško može pratiti usred noći", kazao je u petak Troskot koji je u ime predlagatelja naglasio da je cilj potaknuti HOK na snažnije zalaganje kako bi zadovoljila svoje članove tj. obrtnike. Objasnio je da se želi povećati stupanj produktivnosti i efikasnosti te pružiti više slobode obrtnicima u donošenju odluka koje se tiču njihovog poslovanja.

Upozorio je i da hrvatsko gospodarstvo slabo i zaostaje za razvijenim članicama EU zbog parafiskalnih nameta kojih u našoj zemlji ima više od 400 te prevelikih poreza. Napominjući i kako je jedan od parafiskalnih nameta obvezna članarina u HOK-u, Troskot se upitao zbog čega vladajući ljudi HOK-a i vladajuće stranke toliko bježe od mogućnosti da članarina u toj komori bude dobrovoljna. 

Smatra kako HOK, ako svoje usluge pruža na kvalitetan način, neće imati nikakvih problema u pronalaženju korisnika svojih usluga te će od svoga rada moći opstati i jačati.

Smatra da je problem u tome što, uljuljani u sigurnost vlastitih prihoda koje dolaze od obveznih članarina, HOK i njezini vodeći ljudi nemaju imperativ borbe i truda za njezine rezultate koji su u Hrvatskoj, kaže, rezervirani samo za privatni sektor. Most rješenje vidi u ukidanju prisilne članarine što bi komoru trebalo potaknuti na još veći angažman.

Troskot ističe i da je Hrvatska jedina bivša socijalistička zemlja, članica EU, koja i dalje ima obveznu članarinu u komorama.   

Naveo je da se HOK sve više financira iz prihoda od članarina te pritom iznio podatak da su prihodi od prodaje usluga u HOK-u u 2019. godini bili samo 1,5  posto ukupnih prihoda tj. 321.000 kuna, što je pad od deset posto u odnosu na godinu prije. Pri tome su prihodi od članarine iznosili 65 posto prihoda odnosno 14,6 milijuna kuna, što je rast od gotovo deset posto.

Branka Juričev Martinčev iz kluba zastupnika HDZ u raspravi je najavila da HDZ neće podržati Mostov prijedlog te istaknula kako 93.000 obrtnika moraju imati instituciju koja ih zastupa. Naglasila je i kako HOK ima posebnu važnost u očuvanju strukovnih zanimanja, provođenju pomoćničkih i majstorskih ispita, za sve praktikante je osigurana sigurna praksa i sl. Poručila je kako podržavaju daljnja rasterećenja obrtnika, ali se istovremeno zalažu i za pružanje kvalitetnih usluga i osnaživanje njihovog tržišnog položaja. 

Juričev Martinčev rekla je i da za doprinos koji obrtnici plaćaju HOK-u dobivaju trajnu potporu u poslovanju, brine o njihovi razvoju, ali im pruža i besplatnu pomoć savjetodavne službe, besplatne edukacije, nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima i sl.  No, ako bi sve te usluge dobivali po tržišnim uvjetima to bi moglo biti i znatno skuplje.

Klub SDP-a najavio je, pak, podršku Mostovu prijedlogu zakona, a zastupnik Željko Pavić rekao je da se nadaju kako će u drugom čitanju imati dodatne prijedloge i sugestije koje će moći kvalitetnije raspraviti te vidjeti što će se događati ako se taj obvezni doprinos ukine. Smatra i kako tržišno orijentirana komora može prouzročiti obrtnicima i veće troškove, što im nije cilj. Pavić je istaknuo i da je poslovanje HOK-a izuzetno važno za cjelokupno gospodarstvo i poslovanje obrtnika te bi se trebalo razmisliti i o dodatnom poticaju.

Za ukidanje obvezne članarine u HOK-u založila se i Marijana Puljak (klub zastupnika Centra i Glas-a) rekavši da bi se njezin rad time mogao racionalizirati i poboljšati te je učiniti konkurentnijom i racionalnijom.

Daniel Spajić (klub Domovinskog pokreta) smatra kako na reprezentativnom uzorku treba provesti detaljnu analizu zadovoljstva radom HOK-a, kao i učinkovitost raspolaganja prikupljenim sredstvima, pa na osnovi tih rezultata eventualno podržati prijedlog o ukidanju obveznog članstva. 

"Nemamo osjećaj u javnosti kako je HOK poput Hrvatske gospodarske komore institucija za uhljebljivanje kadrova vladajućih ili institucija koja se često nađe u korupcijskim aferama", rekao je Spajić. 

Navodeći kako obrtnici dijele sudbinu većine stanovnika Hrvatske koji žive od svoga rada, poručio je kako su za poboljšanje statusa i standarda većine obrtnika potrebne korjenite reforme javne uprave, pokretanje gospodarskog rasta zemlje, preokret demografskih trendova te odlučna borba protiv korupcije.