Troskot iznio ozbiljne optužbe: Što se tiče ministra, jasno je da je ulazak u Schengen istrgovan

To predstavlja velik sigurnosni problem za državu, a osobito za građane Slunja i okolnih sela, jer žive u strahu za svoje obitelji, a posebno za djecu, naglasio je Troskot na konferenciji za novinare u Slunju.

Smatra kako je nužna pojačana policijska ophodnja, jer je očito da nedostaje sigurnosti i kontrole. Također je očito da uz granične prijelaze postoje i drugi kanali kojima slobodno prolaze migranti, a lokalno stanovništvo kaže da migranti šeću kao na izletu, spavaju gdje stignu, obavljaju nuždu, presvlače se ispred kuća i na ulicama, a noću skiću, navodi se u priopćenju.

U skoroj budućnosti kamp za prihvat migranata u Dugom dolu

Kamp za prihvat migranata i njihovu registraciju mogao bi u skorijoj budućnosti niknuti u Dugom dolu, na granici općine Barilović i Krnjak, kako bi se osiguralo i kontrolirao kretanje migranata, što je protivno volji lokalnog stanovništva.

"U tom kraju nemaju vodovod niti cestu, a gradio bi se suvremeni prihvatni kamp za migrante. Premijer Plenković diže specijalce na Markov trg zbog štrajka žena u pravosuđu, a ovdje se prelazi granica samo tako, nepoznati ljudi bez kontrole hodaju i on očito smatra da tu nije potrebna sigurnost i zaštita", upozorio je Troskot.

Kakva je Hrvatska prema migrantima? Vidimo li u njima ljude ili...

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin samo ponavlja riječi ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako "nema mjesta strahu", a jasno je da su stanovnici itekako prestrašeni i da su stvari u mjestima poput Slunja i Vojnića dobrano izmakle kontroli.

FOTO:  HINA/Edvard Šušak

"A što se tiče ministra Božinovića, sada postaje jasno da je ulazak u Schengen zonu istrgovan izgradnjom prihvatnih centara za migrante, koje smo do ulaska u Schengen zonu odvraćali od naših granica", ustvrdio je Troskot.

Zbog HRT-a skrivali stvarno stanje: 'Išla je naredba da se ništa ne smije vidjeti, stigle su i marice'

Dodao je kako nije shvatljiva takva migrantska politika ako se zna da je Danska, kao punopravna članica EU predstavila izrazito stroge migrantske politike koje uključuju migrantsku strategiju "nulte stope odobrenja azila za migrante".

Ako bi se migranti registrirali u prihvatnim centrima u Hrvatskoj, zemlja poput Danske bi takve migrante onda slala u zemlju koja je te migrante prva registrirala, odnosno u Hrvatsku, zaključio je Troskot.