ŠTO NOSI BUDUĆNOST

Tribina ‘Perspektiva mladih u metropoli i diljem Hrvatske’: Nade ima, ali mladi će i dalje odlaziti…

Autor

Maja Šubarić Mahmuljin/Generacija.hr

Mladi imaju perspektivu, ali bit će im teško sve dok Hrvatska ne ostvari gospodarski rast. Uz bolje funkcioniranje države i provedbu demografskih mjera, potrebno je više pozitivizma i aktivizma mladih u društvu i politici”, zaključak je to javne tribine “Perspektiva mladih u metropoli i diljem Hrvatske” koja je održana u srijedu u prostorima Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva. Riječ je o prvoj tribini u sklopu projekta “Kako dišu mladi u Hrvatskoj” pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i u organizaciji portala i udruge Generacija.hr.

26.09.2019. u 14:10
Ispiši članak

Na tribini su govorili pomoćnik ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Bošnjakov prethodnik Marin Strmota te predsjednica Svjetskog saveza mladih Hrvatska Jelena Slavić Miljenović. Raspravu je moderirala glavna urednica portala Generacija.hr Maja Šubarić Mahmuljin.

Iskoraka ima, no treba optimizma

Ivica Bošnjak je u uvodnoj riječi pozvao na optimizam i nabrojao mjere demografskog oporavka i aktivnog zapošljavanja koje je poduzela trenutna Vlada. Naglasio je kako će Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske ići, ali je u fazi procjene fiskalnog učinka i to traje neko vrijeme. Osvrnuo se na ono što je Vlada dosad napravila:

“U izgradnji je preko 300 vrtića, produženi boravak u vrtićima u vrijednostima preko 200 milijuna eura. To nijedna prethodna Vlada unatrag 20 godina nije napravila. To su iskoraci. Povećane su porodiljne naknade, sada se spremamo dodatno ih povećati na 5600 kuna, no sve ovisi o proračunskim sredstvima. Dohodak za djecu je podignut od 1. srpnja prošle godine, no nije ispunio očekivanja jer je dio ljudi ostao izvan sustava. Mi ćemo ponovno dići limit i radimo na tome. To su vrlo značajne mjere”, rekao je u svom izlaganju Bošnjak i dodao kako bi volio vidjeti malo više pozitivizma u cijeloj perspektivi.

Naglasio je i to kako ne smijemo zaboraviti i da je Hrvatska preživjela rat, strašnu agresiju koja je unazadila naš razvoj. Demografske promjene ne mogu se dogoditi u dvije ili tri godine.

Mladi su jeftina radna snaga

Ubrzo je krenula žustra rasprava. Jelena Slavić Miljenović nabrojala je neke od najvećih problema mladih u Hrvatskoj te rekla da su mjere aktivnog zapošljavanja rezultirale time da su hrvatski poslodavci mlade koristili kao jeftinu radnu snagu. Kao primjer navela je mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, takozvani SOR. Dodala je i da se mlade u sklopu te mjere ubraja u zaposlene, a to nije točno.

Istaknula je kako su u Svjetskom savezu mladih Hrvatska proveli nekoliko istraživanja među mladima, a zanimalo ih je zašto se mladi sve kasnije odlučuju na brak i obitelj.

“Rezultati iz 2016. godine su pokazali da mladi kao razloge što se ne osamostaljuju navode sljedeće: nemamo siguran posao, preskupo nam je kupovati stan, preskupo nam je čak biti u najmu, ako radimo plaćeni smo premalo ili radimo preko SOR-a i zato ćemo se ženit s 31 ili 33 godine kada si osiguramo neke uvjete za daljnji život.”

Također, naglasila je kako su njihova istraživanja pokazala da mladi Hrvati nisu dovoljno upoznati s mjerama aktivnog zapošljavanja. Čuli su samo za SOR, ali većina ih ne zna dobro objasniti kako mjera funkcionira. A većina hrvatskih poslodavaca uzela je tu mjeru da mi mlade iskoristila kao jeftinu radnu snagu dok ne istekne ta mjera, rekla je Slavić Miljenović.

Međutim, Bošnjak je istaknuo da je ova Vlada tu mjeru ‘svela na margine’. Uočili smo probleme s tom mjerom i sveli je na svega tri posto ukupnog broja radnika, dodao je Bošnjak.

Izgubili smo 200.000 mladih zbog loše politike

S druge strane, Strmota ima nešto pesimističniji stav od svog nasljednika u ministarstvu. Kao jedini demograf u vlasti dobio je, kako kaže, iznimno iskustvo.

“Spoznao sam kako s jedne strane postoji konvencionalna demografska politika, a s druge specijalni set mjera za Hrvatsku. Nažalost, mi nismo Danska, a nismo zato što imamo strašno neučinkovitu državnu upravu (čast iznimkama), i imamo jako lošu politiku. To je vrlo nespretan splet okolnosti koji nam ukazuje da na vlasti imamo ljude koji ne znaju voditi državu i onda ljudi bježe iz ove zemlje. Koliko god se mi kitili nekim mjerama ili ne. Kako bismo uspješno provodili populacijske politike koje provode Mađarska, Irska i Skandinavske zemlje mi bismo morali biti uređena država. Ne iseljavaju ljudi samo radi problema oko plaća nego zbog opće neučinkovitosti države, depresije i krize koje je nastala upravo iz politike. Nažalost, činjenica je da se u Hrvatskoj više nitko od stručnih i sposobnih ljudi ne želi baviti politikom”, rekao je Strmota.

Smatra kako je za trenutno stanje kriva politika i vrh vlasti, piše Generacija.hr.

“Predsjednik Vlade u Hrvatskoj bi trebao biti demograf i domoljub koji će oko sebe okupiti stručan kadar koji će zbilja raditi na boljitku Hrvatske. Znači, ne fašist već onaj koji voli svoju državu, a poštuje tuđe. Ja u modernoj hrvatskoj povijesti takvoga nisam vidio”, rekao je Strmota i dodao kako država mora intervenirati u tržište rada. Za primjer je naveo nesankcioniranje poslodavaca koji daju otkaze trudnicama i majkama.

Istaknuo je i to kako brojke sve govore.

“Iz Hrvatske je iselilo 200. 000 ljudi, dominantno mladih ljudi i onih najsposobnijih. Tržište rada vapi za radnicima, hrvatski poslodavci plaču, a sami su doveli do te situacije. Mnogo je problema. Hrvatskoj treba jedna Vlada koja će dovesti prave ljude na prava mjesta. A sve do tada će se nastaviti starenje stanovništva, mladi će odlaziti, mirovinski sustav će se raspadati i nećemo imati ljude na tržištu rada. To je ozbiljan izazov.”

Upitan o tome kako vratiti mlade u Hrvatsku, Bošnjak je odgovorio:

“Jedino će gospodarski rast vratiti ljude u Hrvatsku. To se zna i to je ključ za povratak mladih. No hrvatskoj mladeži nedostaje motivacije, nedovoljno izlaze na izbore, ne sudjeluju u udrugama za mlade, a politički i društveni aktivizam je ispod EU prosjeka. Kreiranje negativne klime u javnosti također utječe na negativnu percepciju koju imaju mladi.”

Na završno pitanje imaju li mladi perspektivu u Hrvatskoj, sugovornici su odgovorili svatko na svoj način.

“Dokle god ima strasti u srcu ima perspektive”, našalio se Marin Strmota, dok se Jelena Slavić Miljenović nadovezala:

“Imaju, slažem se da je svaki početak težak. Ne treba mladima nitko ništa darovati niti dati, ali poanta je u tome da sve dok se neke stvari ne počnu sankcionirati i kažnjavati mi ćemo gubiti ljude. Niti vani nije lako, ali osjećaju se bolje i slobodnije jer nisu zatrovani lošim vijestima i aferama koje nam mediji . Kada su još potplaćeni i presiromašni da se osamostale, dok je to naša realnost mladi će ići i neće se vraćati”, poručila je.

Ivica Bošnjak je također pozitivan oko budućnosti i perspektive mladih u Hrvatskoj:

“Imaju perspektivu, ona je svakim danom sve bolja. No mladi moraju više participirati u društvenim događanjima – od izbora pa do aktiviranja kroz studentske udruge i dati doprinos ne pasivno promatrati nego aktivno particpirati u svemu tome. Imamo novi Nacionalni program za mlade koji bi trebao biti donesen i koji daje snažne impulse oko zapošljavanja i mjera samozapošljavanja, financijske pismenosti mladih. Perspektive svakako ima”, zaključio je Ivica Bošnjak.

Tribina je tako završila u pozitivnom tonu te su se svi sugovornici složili da perspektive za mlade u Hrvatskoj ima, ali i da je jedini način da je ostvare to da se aktivnije uključe u svojoj lokalnoj zajednici, civilnom društvu i politici.

Cilj projekta “Kao dišu mladi u Hrvatskoj” je mlade, obitelji i svu zainteresiranu javnost educirati o socijalnim i drugim pravima, upoznati ih s gorućim problemima i dobiti odgovore na pitanja o budućnosti mladih u Hrvatskoj, kao što je mogućnost zapošljavanja, stambeno pitanje i slično.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.