Trebaju li nas zabrinjavati novi podaci Eurostata za Hrvatsku? 'Ovaj problem gura se pod tepih'

Slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako dijete u dobi od 12 do 17 godina te punoljetni članovi kućanstva nemaju svoju sobu.

Profesor socijalne politike Zdenko Babić upozorava: "Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku, ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom.... Osim APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade do 45 godina, drugih mjera skoro da i nema zadnjih godina u području stambene politike. Druge zemlje tu koriste razne instrumente poticaja poput porezne olakšice i oslobođenja kod kupnje prve nekretnine, posebnog poreznog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreznog tretmana s višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd."

Podaci Eurostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 posto stanovnika, u Letoniji 42,5 posto, u Bugarskoj 39,5 posto, u Poljskoj njih 36,9 posto, ta onda slijedi Hrvatska, peta s dna ljestvice.

"Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati... Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom... Ako se nastavi ovakav izostanak mjera u području stambene politike, teško se može očekivati bilo kakav napredak s obzirom na trenutačne ekonomske tendencije, rastuću inflaciju, očekivani rast kamatnih stopa i vjerojatni pad realnih dohodaka...", zaključuje Babić za Večernji list.