UMJESTO MASONA JELENIĆA

Tko je Zlata Hrvoj-Šipek, prva žena koja će vjerojatno postati nova glavna državna odvjetnica

Autor

dd/Ivana Jakelić/Večernji list

Zlata Hrvoj-Šipek vjerojatno će postati prva žena na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH). Postalo je to jasno nakon što ju je Vlada ovaj tjedan predložila za tu funkciju.

02.05.2020. u 09:13
Ispiši članak

Od ostavke Dražena Jelenića u veljači, koji je morao otići zbog afere Mason, bila je v. d. glavnoga državnog odvjetnika i od početka je slovila kao najizgledniji kandidat za vruću fotelju čelne osobe DORH-a.

Nakon što ju je Vlada predložila, o njezinu imenovanju odlučit će Sabor.

I tu se otvaraju stari prijepori zbog načina na koji se bira glavni državni odvjetnik. Oni bi trebali biti nezavisni od politike, što je poprilično teško ako je politika ta koja osobu imenuje. Dodatni je problem to što je za izbor glavnoga državnog odvjetnika u Saboru potrebna obična, a ne dvotrećinska većina. Po mišljenju nekih pravnih stručnjaka, kada bi se birao dvotrećinskom većinom, imao bi znatno veću autonomnost i javna bi percepcija bila da je puno više neovisan o politici.

Posljednji izbor za novog državnoga glavnog odvjetnika proveden je po novom zakonu prema kojem je Državnoodvjetničko vijeće (DOV) raspisalo javni poziv, a onda je pristigle prijave proslijedilo Vladi koja je organizirala povjerenstvo sastavljeno od premijera i pet ministara radi razgovora s kandidatima.

Osnivanje takvog povjerenstva zakon ne predviđa, no po izjavama ministra Dražena Bošnjakovića, dopušteno je ono što nije zabranjeno. I tako smo vjerojatnu novu glavnu državnu odvjetnicu dobili odlukom nekog povjerenstva koje je, blago rečeno, razgovore s kandidatima obavilo u sivoj zakonskoj zoni. Svi ti prijepori zasigurno nisu dobra podloga za dolazak na čelo DORH-a, čiji rad, kao ni rad cijelog pravosuđa, nije dobro percipiran u javnosti.

U pravnim krugovima  imenovanje Zlate Hrvoj – Šipek dočekano je sa skepsom jer je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, odnosno onaj njegov dio čiji posao baš nije javno vidljiv. Što je logično jer su kazneni progoni glavni posao DORH-a. No, činjenica da netko tko nema iskustva u kaznenim predmetima dolazi na čelo DORH-a po nekima i nije nedostatak. Takvi su mišljenja da se to može premostiti suradnicima koji su stručni u tom području. Neke korake u tom smjeru Zlata Hrvoj-Šipek već je napravila jer je za šefa Kaznenog odjela postavila Darka Kliera, iskusnog kaznenjaka koji je trenutačno predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća (DOV).

On je na toj funkciji zamijenio Andreu Šurinu Marton i njegov će posao biti kaznena politika DORH-a. Nadalje, Zlati Hrvoj-Šipek će za vođenje kaznene politike vjerojatno biti potrebna i dobra suradnja s Vanjom Marušić, ravnateljicom USKOK-a, s obzirom na to da se upravo on bavi svim velikim kaznenim predmetima.

Kao prednost Zlate Hrvoj-Šipek pravni krugovi ističu i to što dolazi iz sustava i dobro ga poznaje jer, prema mišljenju mnogih, da je na čelo DORH-a došao netko tko nije iz sustava, to bi bila katastrofa za DORH. Prednost bi joj mogla biti i dob jer može biti glavna državna odvjetnica u samo jednom mandatu pa bi joj to trebao biti plus u smislu da će manje morati voditi računa o političkim pritiscima, kojih će zasigurno biti.

Oni koji je poznaju, opisuju je kao mirnu i staloženu osobu koja ima veliko znanje u građanskim predmetima te izražene rukovoditeljske sposobnosti. U DORH-u je od 2000., a u njega je došla pripajanjem dotadašnjeg Državnog pravobraniteljstva. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji. U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, a od 2005. vodila je građanski odjel DORH-a. Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke, koji u posljednje vrijeme postaju velik problem za Republiku Hrvatsku koja trenutačno vodi nekoliko međunarodnih arbitraža, piše Večernji list.  

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.