Tko koči imenovanje u DP-ovom Ministarstvu: 'Šipić i ja smo se dogovorili'

Prošle se godine, prvi put od ulaska Hrvatske u EU, više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se doselilo u tu zemlju, odnosno u Njemačku se lani doselilo nešto više od 20 tisuća Hrvata, a istodobno iselilo njih više od 24 tisuće, pokazuju podaci njemačkog ureda za statistiku. Iako mnogi smatraju, a posebno vladajući, da je riječ o promjeni dosadašnjeg negativnog trenda iseljavanja iz Hrvatske, demograf dr. Sjepan Šterc ističe da se ne radi ni o kakvoj promjeni trenda, nego o slučajnim oscilacijama koje su karakteristične za "vremenski niz izrazito negativnog trenda".

"Oscilacije u migracijama su moguće, no problem je što ih političari odmah koriste u dnevnopolitičke svrhe i govore o promjeni trenda u uvjetima kada nemamo nikakvu migracijsku politiku", tvrdi Šterc, i podsjeća da je proces povratka iz Njemačke počeo još za vrijeme pandemije Covida-19, a posebno se pojačao zbog recesije u Njemačkoj. S druge strane, navodi dalje Šterc, Njemačka i razvijene zemlje zapada imaju problem sa socijalnom nesigurnošću, navečer vas je, kaže, strah sam šetati gradom, dok u Hrvatskoj taj osjećaj slobode predstavlja dodatno bogatstvo koje privlači iseljenike natrag u domovinu.

Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta istaknuo da ćemo dostizanjem 82 posto razvijenosti Europske unije, što je najavio za kraj mandata njegove Vlade, doći do točke kad se događa preokret u iseljavanju, odnosno kad se iseljenici počinju vraćati u Hrvatsku. No, Šterc za Novi list kaže da je to jedna od zabluda jer migracije nisu dominantno vezane uz ekonomsku razvijenost: "Pa pogledajte Njemačku! Jedna je od najrazvijenijih zemalja svijeta, a ima demografskih problema, kao i Japan".

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Šterc: Šipić i ja smo se dogovorili

"Problem kod njih je jedino što nisu dobro socijalno planirali pa su jeftino uvozili radnu snagu, a pokazalo se da iz državnog proračuna troše više na socijalizaciju uvezenih radnika", pojašnjava Šterc. Pritom ističe da u uvjetima kad nemamo nikakvu migracijsku politiku, istu u Hrvatskoj umjesto Vlade vode poslodavci, koji neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i 190 tisuća radnih dozvola stranim državljanima. "Sada tih 190 tisuća pomnožite s deset i lako se da zaključiti da ćemo za deset godina, uz nastavak iseljavanja, imati zamjenu stanovništva u Hrvatskoj", navodi Šterc, pri čemu posebno upozorava na negativan prirast stanovništva u Hrvatskoj.

"Prošle godine imali smo najgore moguće demografske pokazatelje – sve županije, 96 posto gradova i 92 posto općina bilježe prirodni pad broja stanovnika, a svake godine imamo 20 tisuća više umrlih nego rođenih", podsjeća Šterc. Istaknuo je da još nije imenovan za savjetnika ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića. Kaže da je eventualno njegovo imenovanje prijedlog ministra, no Vlada to još nije službeno potvrdila.

Pred demografskim slomom i migracijski ranjeni: 'Stvorit ćemo ono što već imamo na Zapadu'

"Ministar Šipić i ja smo se dogovorili. Rekao sam mu da je ključno da iza svega u vezi s demografijom mora stajati struka", rekao je Šterc dodavši da bi u ministarstvo kao posebni savjetnik tebao doći i njegov kolega Tado Jurić. Šterc se u rujnu prošle godine umirovio na poziciji predavača na fakultetu, a čak se bio spominjao i kao mogući ministar useljeništva.