Izvješće HZJZ-a; raste broj zaraženih, broj onih na respiratoru, a povećana je i smrtnost u odnosu na prethodna tri tjedna

Ukupno je 725 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77 godina. 274 osobe preminule su na respiratoru.

Epidemiološki pokazatelji na dan 9. studenoga 2020.:

• Kumulativna sedmodnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 394,2/100.000,
• kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 772,2/100.000,
• županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100.000 stanovnika: sve,
• žpanije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100.000 stanovnika: sve,
• ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 57.523,
• udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 28,0 posto,
• ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 564.686; 12,2 posto,
• broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 3,2/100.000,
• broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 238,
• ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 203,5/1.000.000.

Geografska distribucija novih slučajeva Covid-19 po županijama

U dvotjednom razdoblju od 3.11.-9.11. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti Covid-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji i Požeško-slavonskoj. Najveću 14-dnevnu stopu ima Varaždinska županija, a slijede je Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.

Epidemija po tjednima; od 30. do 37. tjedna epidemije

U Tablici 1. dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedan od najvažnijih epidemioloških pokazatelja - stopa potvrđenih slučajeva, nakon pozitivnog trenda u razdoblju do 31. tjedna, u 32.-36. tjednu raste, uz relativno značajne skokove u posljednja četiri tjedna. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do 31. tjedna kada je iznosila 31,2 te od tada kontinuirano raste i u 37. tjednu iznosi 385,3. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 4,2 posto, što je najmanje postotno povećanje broja slučajeva u posljednjih šest tjedana. Ukupan broj testiranja, nakon blagoga pada u 32. i 33. tjednu, od 34. tjedna kontinuirano raste te je u 37. tjednu napravljeno ukupno 56.968 testova. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je padao do 31. tjedna, od kada kontinuirano raste te u 37. tjednu iznosi 26,8 posto.

U tablici 2. dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te smrtnosti od Covid-19. S povećanjem tjednog broja slučajeva, raste i broj osoba na respiratoru, a za razliku od prethodna tri tjedna kada je udio slučajeva na respiratoru u ukupnom broju slučajeva iznosio 0,5 posto, u ovom se tjednu povećao na 0,8 posto. Situacija je slična i s udjelom smrtnih slučajeva u ukupnom broju slučajeva koji u ovome tjednu iznosi 1,5 posto, dok je u prethodna tri tjedna iznosio 0,7 posto, odnosno 0,8 posto. Stopa smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika u ovome je tjednu iznosila 5,7.

U tablici 3. prikazano je kretanje sedmodnevne stope po danu tijekom posljednja dva tjedna s granicom od 50/100.000 stanovnika koja se u nekim zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. Trend visokih stopa s početka listopada nastavlja se i u studenom, a posebno se ističu tri sjeverne županije (Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija).

Smrtni slučajevi za period 3.11.-9.11.2020

U posljednjih tjedan dana preminulo je 238 osoba, od toga je 78 (32,8 posto) osoba bila na respiratoru. Preminulo je 146 muškaraca i 92 žene. Najviše umrlih je u Gradu Zagrebu (177) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (105).

Žarišta

U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne i primorske Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi. Najviše sedmodnevne stope na dan 9. studenoga zabilježene su u kontinentalnoj Hrvatskoj i to u Varaždinskoj (895,9) i Međimurskoj (727,8) županiji, zatim u Krapinsko-zagorskoj (510,5) te Brodsko-posavskoj županiji (461,9) i Gradu Zagrebu (450,5). U primorskim županijama najnižu stopu bilježi Zadarska županija (184,4) dok su veće stope zabilježene u ostalim primorskim županijama međutim i dalje su značajno niže u odnosu na kontinent.

Unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koja svakako imaju svoj značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u zemlji. I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i takmičenjima raznih sportskih klubova.

Iz tih aktivnosti svakodnevnog života zaražavanje se prenosi u radne sredine te na taj način niti jedan radna sredina nije pošteđena mogućnosti da se u njoj pojavi više zaraženih. Tako se evidentiraju i prate proboji virusa u zdravstvene ustanove, najčešće bolnice, ali i povremeno u ustanove u socijalnoj skrbi. Isti princip vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove, među kojima najviše zaraženih ima u srednjim školama. Značajan udio u oboljelima kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.

Dobno-spolna raspodjela oboljelih u posljednjih tjedan dana

U prethodnih tjedan dana oboljelo je ukupno 16.116 osoba – nešto je veći udio osoba ženskog spola (52,4 posto). Slična raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dojenčadi, gdje je ujedno i najmanji broj zabilježenih slučajeva. Po dobnim skupinama – najmanji udio oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (8,5 posto). U toj je skupini najviše oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, odnosno 47,1 posto. Odrasli u rasponu dobi od 19-65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 12.435 (77,2 posto). Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan.

Mjere

Od inicijalne prilagodbe mjera koje se započele krajem travnja u svrhu nastavka gospodarskih, ekonomskih i društvenih aktivnosti, kontinuirano su na snazi mjere održavanja fizičkog razmaka, održavanja higijene ruku i dezinfekcije, nošenja maski za lice ili medicinskih maski u određenim zatvorenim prostorima te svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima kod pružatelja smještaja u socijalnoj skrbi i zaposlenima u ugostiteljskim objektima te ograničenja broja osoba na privatnim i javnim okupljanjima.

Od kraja kolovoza, na prijedlog lokalnih stožera, donose se i ciljanje mjere na lokalnoj razini od kojih se većina odnosila na ograničenja broja osoba na vjenčanjima, sprovodima i ostalim privatnim okupljanjima, mjere za organizaciju većih manifestacija, zabrane posjeta u bolnicama i domovima za starije te zabranu publike na sportskim natjecanjima.

Na nacionalnoj razini trenutno su važeće mjere vezane uz:

Okupljanja - Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti Covid-19 putem okupljanja (25. listopada)

Ugostiteljstvo - Odluka o privremenom uređivanju rada i radnog vremena u ugostiteljstvu (13. listopada)

Maske - Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski (12. listopada)

Granične prijelaze - Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (30. lipnja)

U proteklih tjedan dana donesena je Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja i prijenosa bolesti Covid-19 putem okupljanja te odluke vezane uz epidemiološke mjere u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji.