Teške optužbe u Otvorenom zbog ubijanja svinja: 'Znamo da se takve stvari kažnjavaju čak i zatvorom'

Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, izjavio je u emisiji Otvoreno da je struka zakazala u svim segmentima počevši od veterinarstva, inspektorata pa do civilne zaštite. 

"Nedopustivo je da načelnici lokalne civilne zaštite odbijaju raditi na sprečavanju širenja zarazne bolesti. Znamo i sami da to podliježe Kaznenom zakonu i da se takve stvari kažnjavaju čak i zatvorom. Do kuda ide bahatost načelnika civilne zaštite na lokalnoj razini. Nekoliko puta sam upozoravao na takve stvari. Tražio sam da se uključi i vojska na izvlačenju stoke i pomaganju pri utovaru i transportu lešina iz gospodarstava. Svi su se smijali i govorili da to ide po planu i programu. Danas smo došli do brojke od 17.000 svinja koje su eutanazirane u našoj županiji", rekao je Golubović, prenosi HRT.

Istaknuo je da je  dva posto eutanaziranih svinja na razini države puno jer je svinjogojcima to sve. 

Napominje da će sva pomoć koja je trebala ići stočarima, završiti u mesnoj industriji. 

Sve mjere na gospodarstvima poduzete u skladu sa strukom

Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, tvrdi da su, od 23. lipnja kada je postavljena sumnja na afričku svinjsku kugu, sve mjere u Posavskim Podgajcima na gospodarstvima poduzete u skladu sa strukom.

"Pojavila se sumnja, bilo je uginuća, uzeti su uzorci, proslijeđeno je u laboratorij, koji je već za dva dana dostavio pozitivan rezultat. U međuvremenu, čekajući rezultat, poduzete su sve mjere na tom gospodarstvu", izjavio je te da je nakon rezultata učinjena i eutanazija. 

Odgovarajući Goluboviću rekao je da svinje koje idu u preradu imaju umanjenu vrijednost u odnosu na iskoristivost pojedinih pozicija svinje. 

SVE GORA SITUACIJA Dvije susjedne zemlje ne prijavljuju svoje slučajeve afričke svinjske kuge: 'Ulaz te bolesti u Hrvatsku je ljudsko djelo'

"Sve ide u preradu. Pa i oni najvrijedniji komadi koji bi ostvarili veću vrijednost na tržištu kao što je svježe meso. Iz tog razloga smo uveli potporu od 80 centi koja ide proizvođačima, a ne mesnoj industriji", dodao je.

Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, podsjeća da se nakon prvog slučaja u Posavskim Podgajcima bolest počela širiti u okolnim mjestima. 

"Svaka bolest ima svoj nastanak, stvaranje, razvoj, vrhunac i umiranje, pa će tako i afrička svinjska kuga", zaključila je. 

Bolest se drži pod kontrolom

"Bolest se drži pod kontrolom utoliko što se ne širi tako bombastično kako se je širila na početku pojave. Vjerujem da nakon ove stagnacije koja će potrajati i koja neće začas proći, doći će do pada broja oboljelih iz tjedna u tjedan", istaknula je Jemeršić.

Odgovarajući na pitanje je li zapravo prošao vrhunac širenja zaraze, Jemeršić je kazala da i dalje ima mnogo zaraženih životinja, ali da s mjerama koje su poduzete broj zaraženih pada.

FOTO: Unsplash

"Što se tiče epidemiološke situacije, a budući da se radi o zaraznoj bolesti, može se neočekivano pojaviti na sasvim drugoj lokaciji, kada ćemo opet morati na jednaki način postupati", dodala je.

Golubović je iznio svoj slučaj s eutanazijom svinja te kritiku da se ne provode druge dezinfekcije na terenu. 

Virus je nepoznat, jako je velik, izuzetno prilagođen okolišu

Objašnjavajući kako to da se u međuvremenu nije doskočilo tome problemu i pronašlo bolje rješenje, Jemeršić je kazala da je riječ o virusu, a da je on izuzetno prilagođen okolišu gdje jako dugo opstaje. 

"On je fantastičan imunomodulator u svinji. Inhibira nastanak neutralizacijskih protutijela i jako je teško onda zapravo naći pravilno i dobro cjepivo. Jako je nepoznat. Iako je od 1907. odnosno 1921. godine poznat u Africi, on kao virus nama ostaje nepoznanica jer je izuzetno velika njegova DNK. Ona ima negdje oko 19.000 baza. To je jako veliki virus. On je 100. po veličini poznati virus uopće danas", izjavila je Jemeršić.

Hrvatska zbog svinjske kuge na dnu EU: Ove dvije rečenice pet godina su nam uporno ponavljali

Napominje da se rade deletirana cjepiva, dakle cjepiva novih generacija koje su genske. Jemeršić navodi da one do sada nisu pokazale dugoročnu učinkovitost i da je proizvodnja takvih cjepiva još uvijek vrlo skupa za to malo što pruža.