Šveb: HRT nikada nije tužio niti bio tužen zbog cenzure

Sjednica saborskog Odbora za medije sazvana je na zahtjev oporbenih članova zbog intervjua nekadašnjeg novinara HRT-a Dragana Nikolića koji je portalu Istra24 rekao da je u proljeće 2016. iz emitiranja u "prime time" terminu na HTV1 ''skinut'' njegov dokumentarac "Ruski zid", da bi nakon ''kompromisne'' obrade, bio emitiran na HTV4.

Prvi slučaj cenzure vanjskopolitičkog sadržaja na HTV-u dogodio se po riječima Nikolića nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativno medijski servis (IMS) HTV-a.

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb rekao je da je HRT dugi niz godina često bio optuživan za cenzuru, istaknuvši da ni jedna optužba dosad nije dokazana na sudu.

HRT nikad nije tužio niti bio tužen zbog cenzure

''Na HRT-u nema cenzure niti je HRT ikada tužio niti bio tužen za cenzuru'', kazao je Šveb.

Dodao je da je na HRT-u jasno definiran postupak prijave cenzure koji vodi Etičko povjerenstvo, te su u posljednjih desetak godina stigle samo tri prijave, od kojih je posljednja bila 2023., sada već bivšeg novinara HRT-a Marka Stričevića, zbog neprihvaćenog komentara rata u Ukrajini u Dnevniku 3.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da nije zadovoljna načinom sazivanja sjednice te da se odazvala kako bi izrazila neslaganje s onim što vidi kao ponovljen ''politički nasrtaj na HRT u režiji udružene oporbe''.

Dodala je i da se godinama zalagala za neovisnost HRT-a i branila novinare i urednike od političkih pritisaka pa, kako je kazala, to želi i danas. Pritom je i, obraćajući se predlagateljima rasprave o cenzuri na HRT-u, kazala da bi njihove tvrdnje da je na ''sudu potvrđena cenzura'' neovisni fact-checker definirao kao lažnu vijest.

''Iznosi se notorna neistina. Nitko nije pravomoćno osuđen za cenzuru'', kazala je ministrica zaključivši kako bi se trebalo držati činjenica.

Zovko: Nevjerojatno da se ignoriraju tri presude

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenio je nevjerojatno da se ignoriraju tri presude hrvatskih sudova među kojima je i presuda u slučaju koji je HRT protiv njega pokrenuo zbog izjava o cenzuri na HRT-u koji je javna radiotelevizija pravomoćno izgubila. Pritom je i citirao presudu u tom slučaju.

''Sud je izjave svjedoka i tuženika ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te je na temelju njih utvrdio da su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-op.a.) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika, bilo takvo da je kod većeg broja osoba moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u izražavanju i razmjeni mišljenja i ideja'', kazao je Zovko.

Naveo je i izjave odgovornih s HRT-a da se ne radi o cenzuri, već o uređivačkoj politici, odnosno o ''korekcijama u programu''. Zovko je podsjetio i da na svjedočanstva o cenzuri na HRT-u objavljena u mrežnoj akciji HND-a i Sindikata novinara Hrvatske tijekom kampanje ''HRT svima, a ne samo njima'' krajem 2021.

Nakon višesatne rasprave o cenzuri na HRT-u, Mirela Ahmetović (SDP) predložila je zaključak po kojem je ''utvrđena osnovana sumnja u postojanje cenzure i autocenzure na HRT-u'', te se od glavnog ravnatelja traži da u roku od 90 dana podnese izvješće o broju svih primljenih prijava o cenzuri i autocenzuri i mjerama koje će poduzeti.

No, prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova članova Odbora.