Suradnja s Danskom protokolarna, investicije koči Kukuriku vlada

Četverodnevni posjet danskog kraljevskog para Hrvatskoj trebao bi biti snažan poticaj jačanju odnosa dviju zemalja, a svita gospodarske delegacije Danske koja se s hrvatskim kolegama sastala na poslovnom forumu u utorak trebala bi dati jednu novu dimenziju i injekciju hrvatskom gospodarstvu.

Međutim, kako stvari stoje odnosi ovih dviju zemalja zadržali su se na protokolarnim susretima i razmjenama najviših državnih odličja - Josipović je dansku kraljicu Margaretu odlikovao Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, a od Margarete II. dobio je dansko odličje Reda slona. Uz to, supotpisana su dva sporazuma; onaj o razmjeni stručnjaka u području podvodne arheologije i sporazum o digitalizaciji arhiva Ejnara Dyggvea.

Međutim, ona puno važnija stavka posjeta, sastanak na kojem sudjeluju 32 danske kompanije i organizacije koje predstavljaju područja s posebnim potencijalom za povećanje poslovne suradnje s Hrvatskom na polju energetike, zaštite okoliša, zdravstvene skrbi te prehrambene industrije i poljoprivrede, zasada nije dao konkretnije rezultate.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, kojeg su Danci najavili kao ključnog čovjeka za nadolazeća vremena, smatra da je oprez investitora razumljiv. Dodao je da se ispituju teren tržište, a forum nazvao bazom za daljnje danske investicije u Hrvatskoj.

Upitan učinak Hrvatske

Takvo stanje ne čudi, budući da je danski veleposlanik u Hrvatskoj Bo Eric Weber još prije dvije godine upozorio Hrvatsku da ulaže u "zelene" i obnovljive oblike energije, u koje Danska mnogo ulaže, kako bi mogla iskoristiti priliku i ulagati u sektor koji može spasiti ne samo poslove već i domaću valutu. 

Željko Mašanović, viši trgovinski savjetnik u danskom veleposlanstvu, naveo je kako mora postojati projekt s hrvatske strane i izrađena projektna dokumentacija kako bi Danci uložili novac. Tek tu se uključuje dansko veleposlanstvo koje promatra što se događa na hrvatskom tržištu i ukazuje na priliku danskim tvrtkama.

Mašanović je i naglasio da su Danci razočarani učinkom Hrvatske, jer je malo napravljeno kako bi se danske tvrtke mogle angažirati ili uložiti novac u projekte.

To pokazuje i primjer skupine danskih investitora koji pozivaju Vladu da liberalizira Zakon o sjetvi, iskorištavanju i proizvodnji industrijske konoplje, podsjećajući da se dosad oglušivala na njihove molbe za uklanjanjem kočnica tom stranom ulaganju.

Prema postojećem zakonu industrijska konoplja se ne smije iskorištavati u cijelosti kao biljka, nego samo njezino sjeme nakon žetve što bi koči dansku investiciju od najmanje pet tisuća hektara oranica zasijanih industrijskom konopljom za proljeće 2015., te podizanju dviju tvornica i Instituta za istraživanje ove agrarne kulture.

Politička promocija umjesto kontkretnih koraka

Iako je ministar Tihomir Jakovina najavio kako će do kraja godine ukinuti ograničenja za proizvodnju industrijske konoplje, o tome još nema nikakvih naznaka. Prema mišljenju Ratka Martinovića, borca za legalizaciju konoplje, radi se o još jednom praznom obećanju koje se koristi u svrhe osobne političke promocije.

"Smatram kako je ova biljka jedna od najiskoristivijih u gotovo svim industrijskim aspektima uz bogatu povijesnu tradiciju, a znanstvene studije već desetljećima dokazuju kako je iznimno učinkovita zbog blagotvornih djelovanja kanabinoida i na razne bolesti, među kojima je najistaknutije uništavanje stanica tumora. Kako je kanabis nekada Slavoniju i Jugoslaviju izdvajao kao svjetske proizvođačke gigante, smatram da je to danas jedan od rijetkih načina velikog oporavka ove regije", rekao je novinar i jedan od redovitih sudionika platforma o konoplji.

Potencijalne investitore zbog loših pravilnika o uzgoju industrijske konoplje mogle bi nam oteti iz susjedne zemlje, primjerice Srbija. Ta je zemlja najavila i mogućnost legaliziranja marihuane što su već napravili naši susjedi Slovenija i Češka. No, i to je jedna od rijetkih stavki koju Hrvatska nije vjerno prepisivala i prenosila uz EU zakonodavstva, a prema mišljenju Ratka Martinovića, neće nikada niti uvesti.

Hoće li Hrvatska bježati od nečega što daje rezultate ili popustiti i pronaći mjesto u ekonomiji za biljku sjajnog komercijalnog aspekta, ostaje za vidjeti. Lako bi se moglo raditi o još jednoj kapi u moru propuštenih prilika kojim bi Hrvatska mogla potaknuti investiranje i i podignuti hrvatsko gospodarstvo. 

Danska kao 20. ulagač u Hrvatsku

Danska je 20. ulagač u Hrvatsku, a njezine najveće investicije su tvornica kamene vune Rockwool Adriatic, pivovara Carlsberg Croatia, tvornica za proizvodnju podložaka za jaja Hartmann, tvornica naplataka i guma za radne i poljoprivredne strojeve Starco Beli Manastir i dr.

Hrvatska je u Dansku u 2013. izvezla robe za 30,7 milijuna eura, a uvezla robe za 201,4 milijuna eura.

Analiza stranih ulagača: Što bi Hrvatska trebala napraviti

Da bi Hrvatska, koja je po mnogim kriterijima, jedna od najlošijih članica EU, uhvatila priključak sa ostalim zemljama Unije, i napokon krenula putem razvoja i rasta, nakon višegodišnje ekonomske depresije, trebala bi se koristiti i financiranjem poput izravnih stranih ulaganja. Kako se navodi u Bijeloj knjizi, studije pokazuju da povećanje izravnih stranih ulaganja od 1% povećava ukupnu investiciju od 0,5 do 1,3%, a rast BDP-a na 0,5-1,0%.

U udruženju stranih ulagača upozoravaju da bi se Vlada trebala usredotočiti na troškove poslovanja i kako unaprijediti poslovnu klimu. 

Osim što direktne strane investicije mogu pomoći gospodarskom oporavku, tvrtke koje spadaju u tu kategoriju, predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva, bilo kroz kapital, ukupni prihod, izvoz, zaposlenosti ili investicije. Prema podacima FIC-a, od kraja 1990-ih kada su predstavljale 10% od ukupnog kapitala, 10% ukupnih prihoda, 18% izvoza, gotovo 8% od ukupnog broja zaposlenih i više od 20% ukupne vrijednosti investicija u gospodarstvu, strane kompanije su završile razdoblje s više od 45% ukupnog kapitala, 50% ukupnih prihoda, 55% izvoza, 45% ukupnih investicija i izvanrednih 25% od ukupnog broja zaposlenih gospodarstva Hrvatske.

Prema anketama sektora izvoza i stranih ulaganja, Index je sumirao najteže probleme za poslovnu klimu u Hrvatskoj u sljedeće kategorije:

Najteži problemi za poslovnu klimu u Hrvatskoj, koji su dobiveni anketom u sektoru izvoza i stranih ulaganja, svrstani su u pet kategorija:

1. Pravna nesigurnost - promjene u pravnom okruženju, mijenjanje pravila, neodgovarajuća provedba propisa EU,

2. Porezne obveze - promjene poreznog zakona, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti,

3. Parafiskalne naknade - broj dodatnih troškova koji se moraju platiti, bez jasne povezanosti s poslovanjem

4. Javna uprava i pravosuđe - trajanje sudskih postupaka, ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne

5. Pitanja rada - krut i neodgovarajući zakon o radu

U nastavku donosimo konkretne preporuke Udruženja stranih ulagača (FIC) čija provedba bi olakšala poslovanje u Hrvatskoj: