SUĐENJE ZA RATNO PROFITERSTVO Papeš svjedočio da ne zna porijeklo dva milijuna maraka koje je uplatio na Gavrilovićev račun

"Imao sam jedan kazneni postupak, ja i četiri moja suradnika", kazao je Papeš prisjećajući se na zagrebačkom Županijskom sudu ispitivanja u Državnom odvjetništvu gdje je nakon 20-ak godina ispričao kako je na Gavrilovićev račun prebacio novac kojim je kupljena petrinjska mesna industrija.

No, Papeš tvrdi on zbog toga s tužiteljima nikada nije želio postići neki dogovor, kao i da tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji je prisustvovao njegovu ispitivanju, iako mu nije postavljao pitanja, to nikada nije spomenuo. Ta je činjenica, međutim, bila vrlo zanimljiva Gavrilovićevim odvjetnicima koji su Papešu postavljali pitanja nakon što je na posljednjem ročištu krajem listopada to učinila Uskokova tužiteljica.

Papeš je tada ispričao da je u dogovoru s Martinovićem i njegovim suradnikom Joškom Zavoreom preko svojih veza u Njemačkoj pokušao povratiti novac koji je s računa za obranu Hrvatske uplaćen jednom arapskom trgovcu oružjem, a kojem se potom izgubio trag. Nakon što je u tome uspio Martinović mu je, kako je posvjedočio, rekao da novac prebaci na račun Đure Gavrilovića koji je već predao ponudu za kupnju petrinjske mesne industrije, ali navodno nije imao novac.

Martinovićev nalog da kod Gavrilovića završi novac za kupnju oružja po Papešovim je riječima bio usmen i bez pisanog traga, a nitko ga o tome ništa nije pitao narednih 20 godina, dok ga neočekivano nisu pozvali u Državno odvjetništvo.

Zatečen pozivom na razgovor nakon dvadesetak godina

"Bio sam zatečen da su me pozvali na razgovor nakon dvadesetak godina. Kasnije sam opet bio pozivan i ispitivan o čemu je vođen zapisnik koji sam potpisao", kazao je svjedok.

Na pitanja Gavrilovićeve obrane svjedok je dodao da je postupak koji se tada vodio protiv "njega i kolega" okončan, uvjetnom osudom na koji je podnio ustavnu tužbu koja još nije riješena.

Prema pisanju medija Papeš je u ožujku 2012. sa suprugom Miomira Žužula Tatjanom uvjetno osuđen za izvlačenje novca iz Tvornice čarapa Sloboda, a državi bi, postane li presuda pravomoćna, trebao vratiti 2,12 milijuna kuna.

Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo ranije je ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.