Suci Vrhovnog suda protive se uvođenju femicida: Jedini koji se nije složio s kolegama je Dobronić

U javno savjetovanje nedavno je upućen paket zakona kojima se želi postrožiti kazne za nasilje nad ženama. Među ostalim, prvi je put u Kazneni zakon uvedeno djelo femicida kojim se za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe želi propisati zatvorska kazna od 10 godina ili dugotrajni zatvor. 

Suci Vrhovnog suda: Daje se veća vrijednost životu žene od života muškarca

No, veliko protivljenje tom prijedlogu izrazili su suci Vrhovnog suda. Na sjednici održanoj 10. listopada donijeli su mišljenje u kojemu, među ostalim, kategorički odbacuju uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela istaknuvši da je ono zakonski neosnovano.

Struka protiv femicida: 'Prijedlog je protuustavan i diskriminatoran'

Među ostalim, suci su zaključili kako je prijedlog uvođenja kaznenog djela teškog ubojstva žene "s ustavnopravnog, konvencijskopravnog i kaznenopravnog aspekta". Među glavnim argumentima, istaknuli su da se tim prijedlogom uvodi "veća kaznenopravna zaštita žena u odnosu na muškarce" pa je, posljedično, ta kaznena odredba "u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti". 

FOTO: HINA/Miljenko Klepac

"Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca", naveli su u dokumentu koji su danas uputili Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

Dobronić: Suci nisu uzeli u obzir Istanbulsku konveciju

Zbog takvog mišljenja svojih sudaca, u petak je predsjednik Vrhovnog suda Dobronić objavio priopćenje u kojem izričito kaže da se s njima, u tom pogledu, ne slaže. Svoje mišljenje Dobronić je, zajedno s mišljenjem sudaca Vrhovnog suda poslao Ministarstvu pravosuđa.

Vladina odredba o femicidu doživjela zastoj: Pravobraniteljica povukla potez koji im se neće svidjeti

Suci Kaznenog odjela, istaknuo je Dobronić, kategorički su odbacili osnovanost ovog prijedloga izmjene zakona, a u svojoj su se analizi pozvali na hrvatski Ustav, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pojedine zakonske komentare i stručne članke.

"Ali tom prilikom se nisu uopće osvrnuli na Konvencija vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija)", poručio je. 

Dobronić tvrdi da su time suci dali nepoptuno mišljenje, jer nisu vodili računa da se u Istanbulskoj konvenciji koja je propisala da se posebne mjere koje su potrebne za sprječavanje i zaštitu žena od rodno utemeljenog nasilje neće smatrati diskriminacijom. 

Stručni skup u Splitu o problemu femicida: Takvo djelo mora biti zakonom regulirati kao kazneno

Također, napominje da suci nisu vodili računa ni o drugom članku te konvencije, koji propisuje obvezu države potpisnice konvencije, da svoje mjere temelji na razumijevanju rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i da su usredotočene na ljudska prava i sigurnost žrtve. 

"Može se reći da izmjenama svakog propisa treba pristupiti suzdržano, a pogotovo izmjenama temeljnih propisa kao što su propisi iz oblasti Kaznenog prava", istaknuo je Dobronić u priopćenju.

Malenica najavio zakonske izmjene u borbi protiv nasilja u obitelji i prema ženama

Kaže da nije dvojbeno da su se već prema postojećem zakonodavnom uređenju mogle u proteklom razdoblju izricati znatno teže kazne od prosječnih kazni, za koje smatra da su bile značajno preblage i kao takve nisu ispunile svrhu generalne prevencije. 

Dobronić: Sigurnost žena je ugrožena i zahtijeva hitnu reakciju sustava

"Činjenica je da je sigurnost žena u ozbiljnom stupnju ugrožena i da zahtijeva hitnu reakciju sustava, samim time ostaje dvojbeno može li se čekati da dođe do sveobuhvatne i temeljite promjene sudske prakse za ova kaznena djela, naročito u dijelu koji se odnosi na izricanje kazni", istaknuo je. 

Zaključno, poručio je da "ne odbacuje svaku osnovanost" uvođenja femicida kao posebnog kaznenog djela. 

FOTO: YouTube

U radnoj skupini koja je sudjelovala u izradi vladinog paketa izmjena zakona zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, među kojima je i Kazneni zakon, sudjelovale su i brojne ženske udruge u Hrvatskoj koje se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. 

Zbog nastojanja da se se poboljša zakonodavni okvir zaštite žrtava rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja, ali i uvede femicid kao zasebno kazneno djelo, u kolovozu su ženske udruge održale prosvjede u više gradova u Hrvatskoj.