U subotu se donosi važna odluka za Karlovac: Hoće li HDZ dati trg partizanu i prvom ministru unutarnjih poslova?

Tribina je posvećena upravo Boljkovcu, a na njoj će, između ostalih, govoriti Stipe Mesić, Petar Fleković, Danko Plevnik i Anto Nobilo u 11 sati u hotelu Svrakovčić u Karlovcu. Uz njih će o Bojkovcu kao zaslužnom gradonačelniku, pod čijim je upravljanjem Karlovac najviše izgrađen u posljednjih 70 godina, govoriti i Nikola Mrkić, Miloš Eror i Mika Vuljanić, a o imenovanju trga ili ulice će odlučivati lokalni HDZ koji vodi gradonačelnik Damir Mandić, javlja Večernji list.

Podsjetimo, Josip Boljkovac rodio se u Vukovoj Gorici, mjestu u općini Netretiću kod Karlovca, po službenim podacima 12. studenog 1920.  Sudionik je Narodnooslobodilačkog pokreta na području Karlovca i Korduna od 1941. do 1945. godine. Nakon rata radi u Ozni Kotara Karlovac, a zatim je bio načelnik karlovačke policije.

Od 1963. do 1969. bio je gradonačelnik Karlovca, gdje je, kako se navodi u Karlovačkom leksikonu (Školska knjiga, 2008.), ostao zapamćen kao gradonačelnik u čijem je mandatu ostvaren gospodarski i urbanistički prosperitet, a među ostalima izgrađena je sportska dvorana te bolnica na Švarči - karlovačka bolnica, u kojoj je i umro. Počeo je i razvio suradnju Karlovca s mnogim europskim gradovima, osobito s Alessandrijom u Italiji, koja traje i danas.

Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru od 1963. do 1972., a kao žrtva Hrvatskog proljeća povlači se iz političkog života i u Vukovoj Gorici se bavi poljoprivredom. Ponovno se politički aktivira 1989. i 1990. postaje saborski zastupnik, a zatim ministar unutarnjih poslova (1990.-1991.). Od 1991. do 1993. aktivan je u sigurnosnim službama, navodi se među ostalim u Karlovačkom leksikonu.

U svibnju 2014. Boljkovac je na zagrebačkome Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjela za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Nakon podizanja optužnice u rujnu 2013. Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike te je tvrdio kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.