DOKAD ĆE TRAJATI BABLJE LJETO?

Stručnjaci otkrivaju tajnu iznadprosječno toplog listopada

Autor

dd/Filip Pavić/Jutarnji list

Ovaj tjedan meteorolozi najavljuju da bi temperature mogle ići i do maksimalnih 25 Celzijevih stupnjeva, što bi moglo značiti da nas čeka novi listopadski toplinski rekord. Stručnjaci objašnjavaju zašto i kako je došlo do neuobičajeno dugotrajnih i visokih temperatura za ovo doba godine.

22.10.2019. u 08:02
Ispiši članak

Naime, prosječna temperatura zraka u Hrvatskoj tijekom listopada je 12,5 Celzijevih stupnjeva, a posljednje neuobičajeno bablje ljeto je zabilježeno prije 18 godina kada je temperatura bila gotovo tri stupnja veća od prosjeka.

"Trenutne temperature zraka značajno premašuju prosjek referentnog razdoblja na svim glavnim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali sačekat ćemo završetak mjeseca za konačnu ocjenu premašuje li ovaj listopad u toplini prošlogodišnji", odgovorila je za Jutarnji list Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju u DHMZ-u.

Da ovako dugotrajno visoke temperature nisu uobičajene za ovo doba godine, slaže se i Lovro Kalin, voditelj Službe za vremenske analize i prognoze u DHMZ-u. Kako kaže, iako odstupanja u odnosu na prijašnje godine nisu ekstremna, listopad će vjerojatno zabilježiti poneki ekstrem.

"Ovako visoke temperature uzrokovane su vrlo stabilnim vremenom i dugotrajnim utjecajem ogranka anticiklone, zbog koje nam sa zapada i jugozapada pritječe razmjerno topao sredozemni zrak. Takva dugotrajna sinoptička situacija je relativno neuobičajena u ovo doba godine", pojašnjava.

Prema riječima Antuna Markija, klimatologa i profesora na Geofizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, visoke temperature u Hrvatskoj svoj uzrok imaju južnije od nas, u Africi: "Zadnjih dana ciklona se formirala u Atlantiku, zapadno od britanskog otočja, i sporo premješta na istok, pri čemu blokira prodor hladnog zraka sa sjevera, a istovremeno se na prednjoj strani hladne fronte ista puni toplim zrakom iz Afrike. Ta područja sniženog tlaka, logično, su i područja manje gustoće pa onda usisavaju, slično kao i propuh, sav topli zrak kojeg se mogu dočepati i putem vjetra kreću prema našim prostorima". 

Dok Hrvati uživaju na suncu, sjevernije od nas valja se polarna zračna masa. Sjeverna hemisfera, kako kaže Marki, polako ulazi u zimsko razdoblje sa sve kraćim trajanjem dana, pa se kao posljedica podloga ne stiže dovoljno ugrijati. Ako je podloga hladna, onda nema što zagrijavati zrak iznad njega. I tako nastaje područje hladnog europskog zraka.

Globalno zatopljenje

Na pitanje doprinosi li takvim oscilacijama i nepredvidivom vremenu globalno zatopljenje, Marki odgovara da je i prije bilo takvih oscilacija, ali da situacija u novije vrijeme pogoduje većim i češćim oscilacijama.

"Prije samo 50-ak godina izmjena godišnjih doba bila je puno pravilnija i atmosfera predvidljivija. Zato smo, iako nije bilo tehnologije kakvu imamo na raspolaganju danas, puno lakše bilo prognozirali vrijeme. Toplija Zemljina atmosfera današnjice vrlo često dovodi u procesu izrade prognoza do njihove divergencije i nemogućnosti da se s većom pouzdanošću prognozira vrijeme na rok dulji od 3-4 dana", zaključuje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.