Stručnjaci otkrili najveće probleme u školskom sustavu: 'To je izazvalo pomutnju'

Ravnateljica Osnovne škole Draganići Marica Jurčić objasnila je kako je sve spremno. Osnovna škola Draganić je jedna od 62 škole koja je prošle godine provodila eksperimentalni program cjelodnevne škole. "Nastavnici su puno zadovoljniji nego na početku, prilagodili su se. Ipak je tu malo više obaveza i dulji boravak u školi. Učenici su također prihvatili. Imaju mnoštvo B1 aktivnosti, izvanškolske aktivnosti, zadovoljni su rekreacijskom pauzom, obrocima i cijelom organizacijom. Velika većina roditelja prihvatila je ovakvu organizaciju, jedino i roditelji i učenici iskazuju da su malo umorni nakon toliko dugog boravka u školi", rekla je ravnateljica Jurčić.

Dodala je i kako su Nacionalni ispiti u njihovoj školi na kraju prošle godina pokazali bolje rezultate iz hrvatskog jezika, matematike i biologije, te da to dovodi u direktnu vezu s povećanom satnicom tih predmeta tijekom boravka u školi. Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić osvrnula se na problem asistenata u nastavi i granskih ugovora. "Granski kolektivni pregovori počet će krajem rujna. Ali, ne očekujem nekakve dramatične promjene jer se više dodaci na taj način neće moći ugovarati, osim oni koji su postojeći. Što se tiče asistenata ili pomoćnika u nastavi, radi se o zaposlenicima koji nisu zaposlenici Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno nisu obuhvaćeni uredbom", istaknula je.

"Razumijem da su oni članovi Preporoda i razumijem da ta grupacija stvarno treba biti na neki način regulirana jer se radi o vrijednim ljudima koji su sustavu, ali i našim učenicima potrebni. Voljela bih samo da se ne brka termin pomoćnik u nastavi sa terminom suradnik u nastavi jer mi u srednjim školama imamo ljude koji su suradnici u nastavi, koji stvarno pomažu nastavnicima. Iako je donesen zakon o pomoćnicima, on još uvijek ne regulira taj posao, rekla je, te dodala da njihov status treba bolje riješiti", istaknula je pa se osvrnula i na modularnu nastavu.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

'Ljudi danas ne žele biti profesori'

"Sve je bilo spremno, ali naši članovi nastavnici opće obrazovnih predmeta jasno su ukazivali da učenici koji u ovom trenutku po tim kurikulima završe školu neće biti kompletna osoba jer se značajno smanjila nastava povijesti, politike gospodarstva, geografije, moduli fizike i biologije", istaknula je, a na pitanje očekuje li zbog smanjenja nastave da dosta profesora ostane bez posla, Lovrić je rekla kako smatra da će više profesora bez posla ostati zbog nedostatka učenika, nego zbog modularne nastave. I ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog Damir Jelenski smatra kako je to vrlo kompleksno pitanje koje zahtijeva i vrijeme i elaborat.

"Ljudi danas ne žele više biti profesori jer su shvatili da je danas biti nastavnik, učitelj, profesor izuzetno zahtjevan zadatak. I tu je zadatak za sve nas, za cijelo društvo i za sindikate i za ministarstvo i za sve zaposlene, da ukažemo na te elemente koji nam srozavaju naš dignitet. Moramo znati da danas, u vrijeme kada se roditeljima daje prevelike mogućnosti da utječu na nas učitelje, to vide i djeca i ne žele raditi u takvom okruženju", rekao je. Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac odgovorila je na temu pregovora.

"Naš ministar je najavio da se pregovori nastavljaju. Ja se nadam da će sindikati biti pozvani u skoro vrijeme. Sve ono što je do sada postignuto, naravno da će biti preduvjet za daljnji nastavak svih onih aktivnosti koje nam predstoje", rekla je pa se osvrnula i na problem asistenata u nastavi. "U ovom trenutku, s obzirom da su sklapanje ugovora sa pomoćnicima na jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave, u ovom trenutku ne možemo u tom točnom broju govoriti, ali ono što se u svakom slučaju može reći da za svako dijete koje ima rješenje i kojem bude bio potreban pomoćnik ili stručno komunikacijski posrednik, da će se kroz sredstva koje su namijenjena, osigurati", rekla je.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

O nasilju u školama

"Ono što je možda izazvalo pomutnju, to je broj pomoćnika u posebnim razrednim odjelima, koji broje do pet učenika. Za taj dio učenika će se osiguravati jedan do dva pomoćnika, odnosno stručno komunikacijska posrednika", kazala je pa su komentirali su i nasilje u školama u HRT-ovoj radijskoj emisiji "U mreži prvog". "Zakonski je odgovornost na nama ravnateljima, ali ponekad nam se čini da je posao koji nam je zadan, kao da moram okopati hektar zemlje s plastičnom žličicom za kavu. Mi smo a priori protiv nasilja, to nije sporno", rekao je ravnatelj Jelenski pa je nastavio."Ali to je kompleksno pitanje koje moramo krenuti od početka prevencije, edukacije i kad se dogodi da imamo aktivne alate s kojima možemo to suzbiti. Jedan od mojih prijedloga je da se uvede efikasna suspenzija učenika iz nastave, i da kada se dogodi nasilje, da možemo uključiti roditelje u puno većoj mjeri nego što su do sada uključeni", rekao je ravnatelj Jelenski.

Prvi dan nove školske godine: Imamo više prvašića nego lani i veliku promjenu u praznicima

"Tu se ne radi o zločestom djetetu. To dijete, ovako laički gledano, ima neke potrebe. I to je trebalo definirati. Mi imamo djecu koja rade po posebno prilagođenom programu. Onda kad se treba upisati u srednju školu taj dokument se ne prikaže, mi za to ne znamo, pa nam se takva djeca uključuju i u gimnazijske programe. Onda ne možete ništa. Ne možete ga poslati na procjenu, jer vi za to niste nadležni. Mi imamo u sustavu jako puno nemoćnih ljudi, koji imaju volju, a svi se nekako ustručavamo svega", rekla je Lovrić, te naglasila kako bi sustav trebao imati potporu Centra za socijalnu skrb.