Stručnjaci iz područja kaznenog prava: Mirela Čavajda ima jake temelje za tužbu protiv države

Činjenica da je država na kraju zbrinula pacijenticu plativši joj zahvat u inozemstvu ne bi smjela utjecati na postupak. Odluka drugostupanjske komisije KBC-a Zagreb, koja je odobrila zahtjev Mirele Čavajde za prekidom trudnoće zbog teške bolesti djeteta, ostala je mrtvo slovo na papiru.

Umjesto prekida trudnoće Čavajdi su sljedeći dan u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj rekli je da jedino što mogu napraviti prijevremeni porod. Ona je to odbila i najavila odlazak u Sloveniju, a HZZO će danas odlučiti hoće li joj podmiriti troškove.

"Sama činjenica da joj liječnici nisu dali točne informacije o njezinim pravima, a kad je sama saznala kakva su joj prava, odgovarali su je od pobačaja, dovoljan je razlog za tužbu zbog povrede ljudskih prava zajamčenih Konvencijom o zaštiti ljudskih prava", već je upozorila odvjetnica specijalizirana za ljudska prava Sanja Bezbradica Jelavić.

Teoretski, Čavajda može tužiti državu i za povredu prava osobnosti jer to što je ona sama javno ispričala svoje iskustvo nije dalo za pravo ni ministru zdravstva Viliju Berošu ni nekim ravnateljima bolnica da javno koriste njezine osobne podatke.

No, to još uvijek ne dira u sukus priče, treba li država odgovarati kad ženama u Hrvatskoj ne osigura zakonsko pravo na prekid trudnoće?

Čedo Prodanović smatra da Čavajda može tužiti državu.

"Ne može tužiti konkretnog liječnika, ali može bolnicu, odnosno vlasnika bolnice, u ovom slučaju grad ili državu, zbog toga što joj nije osigurala uvjete za pružanje adekvatne zdravstvene pomoći", tvrdi. 

Ante Nobilo isto drži da bi mogla podnijeti tužbu protiv bolnice zbog uskraćivanja zdravstvene usluge i uvjeren je da bi uspjela u tom sporu.

Ljubo Pavasović Visković skeptičan je prema šansama za dobitak spora.

"Ako izgubi na domaćem sudu, Čavajdi ostaje Europski sud za ljudska prava, ali to iziskuje puno vremena, novca, truda i produžava traumu, kaže odvjetnik. No, smatra da bi ovdje bio važniji tijek postupka negoli njegov ishod. Stvari bi se, dodaje, izvele na čistac, javnost bi se senzibilizirala za prava žena i prestalo bi se s manipulacijama", piše novinarka Jutarnjeg lista Željka Godeč.