Štromar: Izbori pokazali koliko je razjedinjena liberalna ideja u Hrvatskoj

Štromar je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio mjere za rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, na novinarski upit odbacio nagađanja da se u HNS-u traži odgovornost vodstva stranke zbog izbornih rezultata.

"Imali smo 10.000 glasova više na ovim izborima nego na onima prije pet godina. Prije pet godina se nije dovodilo u pitanje vodstvo, a mislim da se ne treba niti sada. Najjača smo liberalna opcija, imamo 28.000 glasova. Da su redovni izbori za parlament imali bi zastupnike u Saboru po tom rezultatu", ustvrdio je HNS-ov potpredsjednik Vlade.

Ocijenio je da su europarlamentarni izbori pokazali koliko je razjedinjena liberalna ideja pa bi "bilo nužno da se ujedinimo i na nekim slijedećim izborima idemo čim je moguće više liberalnih stranaka zajedno".

Štromar pritom na umu ima "sve liberalne opcije", podsjetio je kako je HNS prije šest mjeseci poslao poziv strankama koje zastupaju liberalnu ideju da zajedno izađu na ove izbore.

Pozvan na policiju zbog slučaja krađe identiteta političarima

Štromar je potvrdio da je pozvan na policiju zbog slučaja krađe identiteta nekim političarima, ali nije želio ništa detaljnije govoriti jer je istraga u tijeku.

Mediji su objavili da su neki političari, među kojima SDP-ovci Siniša Hajdaš Dončić i Marko Vešligaj, HDZ-ov Žarko Tušek i HNS-ovci Milorad Batinić, Matija Posavec i Predrag Štromar žrtve krađe identiteta.

Navodno se jedna tvrtka poslužila njihovim OIB-om i adresama koje su objavljene na kandidacijskim listama te fiktivno prikazala da im je isplatila novac. O tome se trenutno vodi kriminalistička obrada u PU krapinsko-zagorskoj. 

"Da, pozvan sam na policiju, nije ugodno kad vas zovu, ali mislim da za ovu državu ne bi bilo dobro da je nešto drugo bilo u pitanju. Vidim danas u medijima da nisam jedini. Ne smijem više ništa govoriti, istraga je u tijeku", kazao je Štromar.

Nije konkretno odgovorio smatra li da su političari nedovoljno zaštićeni što se tiče podataka, poručivši kako nije dobro da su neke stvari toliko javne.

"Radimo intenzivno na tome da zaštitimo građane, njihove podatke, a mi političari očito nismo obični građani i moramo imati više podataka u javnosti. Neke stvari nisu dobre da su toliko javne ali do OIB-a mislim da svatko lako dođe, on je javni", kazao je.

Na novinarsku opasku da OIB nije trebao biti javni podatak, najavio je da će ministru uprave Lovri Kuščeviću postaviti to pitanje.

Ukida se obvezno komorsko članstvo za inženjere gradilišta i voditelje radova

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kazao je u srijedu kako će se izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ukinuti obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, za što je poslodavac godišnje plaćao 1.800 kuna.

Štromar kaže da se tim izmjenama, koje bi se uskoro trebale naći pred Vladom, nastavlja uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta.

Time se želi, kako je rekao, povećati konkurentnost u graditeljstvu i olakšati toj struci obavljanje posla.

Izmjene se, kako je rekao, odnose na inženjere gradilišta i na voditelje radova.

"Ukidamo obvezu članstva u Komori i novčani namet koji proizlazi iz tog članstva. Omogućujemo dobrovoljno članstvo i daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima", rekao je Štromar na konferenciji za novinare napominjući kako su poslodavci za njih godišnje plaćali članarinu od 1.800 kuna.

Dodatna vrijednost izmjena ovih zakona, kazao je Štromar, vidjet će se i na Doing business ljestvici prema kojoj mnogi investitori odlučuju o tome u koju će državu investirati.

Štromar je podsjetio i da su prije mjesec dana stupili na snagu Zakoni o gradnji i Zakon o prostornom uređenju čime je stvoreni efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, u korist građana i investitora.

Iznio je podatak da Hrvatska ima 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.

Štromar je podsjetio da je Vlada u travnju 2018. donijela plan reformi prilikom čega su postavljena tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Poručio je kako će se u sklopu provedbe reformi nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva, kao i liberalizacijom tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno pet posto s dodatnih barem stotinu mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019. godine.

Državni tajnik Željko Uhlir je rekao kako se izmjenama Zakona omogućava dobrovoljno članstvo i daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima.

Kazao je i kako se teži liberalizaciji tržišta, a ovo je korak prema tome. 

Osigurat će se veća sloboda na tržištu te kvalitetno tržišno natjecanje na temelju kompetencija, rekao je te dodao kako je ovo prilika i strukovnim komorama za podizanje razine kvalitete usluga koje pružaju svojim članovima tako da motiviraju svoje članove na članstvo.

To je ujedno i poticaj komorama da kroz podizanje kvalitete usluge i pogodnosti koje pružaju članovima rade i na promociji strukovnog udruženja, kazao Uhlir.

Voditelji građenja i inženjerske komore nedavno su, pak, iznijeli kako se protive prijedlogu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o ukidanju obveznog komorskog članstva voditelja građenja, ističući kako to otežava poslovanje i povećava troškove te je upitno sa stanovišta kakvoće objekata i njihove sigurnosti.

Upozoravaju i da bi ukidanjem komorskog članstva voditelji građenja i voditelji radova ostali bez pogodnosti i obveza koje uključuju policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, pristupe normama i besplatnu pravnu pomoć.

Ističu kako je polica važna, jer se u slučaju profesionalnog propusta poslodavac koji je nadoknadio štetu nekoj trećoj pravnoj ili fizičkoj osobi može naplatiti iz police osiguranja inženjera, a inženjeri mogu raditi uz manje straha od eventualnog propusta.

U slučaju nemogućnosti članstva u komorama, voditelji građenja i radova kao individualci morali bi za troškove osiguranja od profesionalne odgovornosti i pristupe normama platiti veće iznose godišnje komorske članarine.