'NITKO NIJE BIO SPREMAN ZA VIRUS'

STOŽER ILI SREĆA? Doktor s Klinike 'Fran Mihaljević' otkrio kako smo izbjegli talijanski scenarij

Autor

mšm/slobodna dalmacija

Kada smo se sredinom tjedna prvi puta čuli za dogovor oko ovog razgovora s dr. Vladimirom Krajinovićem s Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' u Zagrebu, odmah nam je uzvratio na poziv i rekao da mu je to jedan od lakših dana na poslu, piše Slobodna Dalmacija.

19.04.2020. u 18:40
Ispiši članak

Cijelu Kliniku, pogotovo Odjel intenzivne njege na kojemu 46-godišnji dr. Krajinović radi već niz godina radi, javnost doživljava kao liniju bojišnice, posljednju crtu bitke za ljudske živote, gdje stalno prstižu novi i novi najteži oboljeli.

"Posljednjih dana", kaže dr. Krajinović, inače rođeni Sarajlija, "postupno se smanjuje broj oboljelih od bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. U Zagrebu je tek desetak novih pozitivnih slučajeva dnevno. To se odražava i na naš posao u jedinici intenzivnog liječenja, gdje je nešto manji broj bolesnika nego prije 2-3 tjedna. Neke smo bolesnike izliječili, neki su nam dosta bolje, neki su stabilno, ali još uvijek neizvjesno, a neki su nam na žalost umrli unatoč svim naporima. Novi slučajevi koji se pojavljuju u domovima za starije i nemoćne mogući su, na žalost, izvor za nas, kao i za druge intenzivne njege u Hrvatskoj. Neki su se bolesnici počeli liječiti i u KB Dubrava.

Nerado koristim pojmove kao 'linija bojišnice', jer se ovdje radi o epidemiji bolesti, a ne o ratu. Iako bi neki možda u zdravstvenom sustavu htjeli da se to tako prezentira i doživljava. Situacija je nova i teška, ali važno je odnositi se prema stvarima kakve jesu i ne gubiti zdrav razum. Da, činjenica je da se u Zavodu u kojem ja radim vode bitke za živote, ali to je naš svakodnevni posao iz godine u godinu. Ja u Zavodu radim od 2008. godine i svaki dan sa svojim kolegama vodim bitke za živote ljudi".

Što je razlog da intezivne njege i odjeli u nas nisu preplavljeni kao u Italiji ili Americi?

"Više je razloga. Iako mnogi misle da je to Nacionalni stožer, ja ću reći da je na prvom mjestu - sreća. Preplavljene su one europske zemlje u koje je virus ušao rano (Italija, Španjolska, Francuska), kao i one zemlje koje nisu pojavu virusa shvatile ozbiljno (Amerika, Velika Britanija).

Zemlje gdje virus nije došao rano i koje su ozbiljno shvatile problem (npr. Norveška), nemaju strašni scenarij. Hrvatska je imala sreću da je virus prvo došao u Italiju pa smo se imali vremena probuditi i pripremiti. Slučajevi su dolazili jedan po jedan i uspjeli smo se nekako organizirati.

Slično je posljedično bilo i kod najtežih oblika - dolazili su u naš Zavod jedan-dva pacijenta dnevno i mogli smo ih kvalitetno zbrinuti i obraditi. Nezgodno nam je u početku bilo što smo ih morali liječiti na drugom odjelu, mada u istoj zgradi, pa smo se morali naviknuti na novi prostor. Ali, snašli smo se. Nitko nije bio spreman za virus pa tako ni Hrvatska. Političari su morali govoriti da smo spremni, jer bi svatko tko bi rekao suprotno bio nepopularan.

Na drugom mjestu su mjere izolacije i tu je Nacionalni stožer odradio posao dosta dobro. Osobno mislim da je trebao i mogao biti još brži s mjerama zatvaranja. Dosta stvari se radilo reaktivno, ne proaktivno. Ipak, uspjeli smo svi zajedno zaustaviti eksponencijalni rast. Moraju se pohvaliti građani koji su pomogli Stožeru, tj. zdravstvenom sustavu.

Moguće je da nam je kao treći razlog pomogla činjenica da virus nije dugo ušao u zdravstveni sustav, niti u staračke domove, kao što je slučaj npr. u susjednoj Sloveniji. Ipak, sada vidimo da je virus kasno ušao u staračke domove i to Stožeru ne ide u prilog.

Četvrto, postoji dosta argumentirana teorija objavljena u jednom stručno-znanstvenom časopisu da zemlje s dugogodišnjom praksom cijepljenja protiv tuberkuloze (BCG), kao što je Hrvatska, imaju manju učestalost pozitivnih i teških slučajeva. Ta teorija ima znanstveni temelj i nadam se da je ispravna," rekao je dr. Krajinović u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.