NAJNOVIJE ISTRAŽIVANJE
Što strani radnici misle o Hrvatskoj: Žele ostati, ali su jako nezadovoljni jednom stvari
Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u utorak, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelj u državama iz kojih su doselili te između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 posto, planira ostati u Hrvatskoj do 5 godina, a svega 19,5 posto za stalno.
Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto), Indije (20 posto), Egipta (šest posto) i Bangladeša (pet posto). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.
"Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo", istaknula je ravnateljica Instituta, Marina Perić Kaselj.
Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto), graditeljstvu (17 posto) i industriji (13 posto). Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore hrvatski, dok osam posto smatra da govori hrvatski tečno, naveli su iz Instituta.
FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX
Pomažu obitelji
Što se tiče obrazovanja, 50 posto ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35 posto da su završili preddiplomski studij, a šest posto da imaju samo osnovnu školu. Nadalje, oko 36 posto ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, tri posto su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 posto kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni.
Više od polovine ispitanika (51 posto) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34 posto boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, pet posto između tri i pet godina, dok je 9,5 posto izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od pet godina, rezultati su istraživanja. Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Također, gotovo 90 posto stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku.
Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno po tom pitanju, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a pet posto je navelo kako nemaju obitelj. Najveći broj stranih radnika (32,8 posto) namjerava ostati u Hrvatskoj do pet godina. Oko 23,5 posto želi ostati između šest i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX
Zadovoljni kako žive u Hrvatskoj
Što se tiče zadovoljstva životom, 40 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životom (ocjene osam, devet i 10 na ljestvici od nula do 10). Oko 26,5 posto izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno svojim životom, dok se šest posto nije željelo izjasniti, naveli su iz Instituta.
Što se tiče životnog standarda, 43,5 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24 posto navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutnim životnim standardom. Slično tome, 44 posto ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25 posto vrlo nezadovoljno.
Gotovo polovina (49,3 posto) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je dva posto vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 posto) izjavilo je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni svojim osjećajem sigurnosti u budućnosti.
FOTO: Damjan Tadic / CROPIX
Migrantski život
Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala, Oko 46,25 posto smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11 posto da je ista kao i prije, dok 8,25 posto smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno.
Većina, tj. 87,5 posto stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5 posto smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati. Kada je riječ o migrantskom životu, 22 posto stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom, no isto tako i gotovo jednak broj, 20 posto, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom.
Oko 33,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23 posto izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21 posto vrlo nezadovoljno, pokazuje istraživanje.
FOTO: Boris Kovacev / CROPIX
Dobrog zdravlja
Oko 61 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33 posto svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo pet posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62 posto stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31 posto ocjenjuje ga dobrim, dok se oko sedam posto osjeća psihički jako loše ili loše.
Oko 60 posto stranih radnika izjavilo je da su u posljednja četiri tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40 posto stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja četiri tjedna. "Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali, općenito govoreći, trenutna se situacija može ocijeniti pozitivnom".
FOTO: HINA/ Admir Buljubašić
Integracija u društvo
Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu", istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić. Dodaje da je Ministarstvo demografije i useljeništva naglasilo kako će, osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore, aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo.
Stranih radnika je sve više, a Hrvati sve skeptičniji: Polovica smatra da su nužno zlo
"Smatram da rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti, te da smo pravovremeno krenuli s aktivnostima poput izmjena Zakona o strancima, koje će omogućiti stabilan prihvat i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Oni će, neminovno, u narednim godinama i dalje u značajnom broju dolaziti na naše tržište rada", naveo je Balabanić.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.