STIŽU NOVE OSOBNE ISKAZNICE Vrijedit će kraće, ali nova pravila imaju i prednosti

Iznimno, iskaznica izdana osobi s navršenih 70 ili više godina, vrijedit će 40 godina. Podignuta je dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se mogu izdavati s dužim rokom važenja, s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a propisano je i obveza povlačenja iz uporabe iskaznica bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde.

Omogućit će se i da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta te se propisuje obveza ishođenja osobne iskaznice osobi koja je navršila 16 godina i kojoj je sud dopustio sklapanje braka i ima prebivalište u Hrvatskoj. 

Stvaraju se i tehnički preduvjeti za korištenje elektroničkih funkcionalnosti iskaznice i na drugim uređajima (mobitelima i tabletima), a ne samo na računalima.

Nove osobne iskaznice građanima će donijeti nove mogućnosti, praktično će u potpunosti moći zamijeniti putovnicu i koristiti se u svim državama, ne samo u državama EU, naglašavali su iz MUP-a.

Za izmjene Zakona o osobnoj iskaznici, glasovala su 124 zastupnika.

Smanjenje parafiskalnih davanja 

Od 1. siječnja iduće godine smanjuje se stopa za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama, propisano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koje je Sabor donio u utorak.

Poreznoj upravi se omogućava da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, kao i da se uredi obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na OPG-u prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Sabor je izmijenio Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji kojima se propisuju postupci za prijavu boravka te izdavanje nove boravišne isprave za državljane Ujedinjene Kraljevine  i članove njihovih obitelji, kao i pravila o ograničenju prava na boravak/ulazak s obzirom da, temeljem sporazuma o 'brexitu' 31. prosinca ističe prijelazno razdoblje za kojeg se na UK primjenjivalo pravo EU.

U Hrvatskoj 1103 državljana UK-a ima prijavljen privremeni (747) odnosno stalni boravak (356).

Sabor je izmijenio i zakone o šumama i o akvakulturi.

Zajam za dovršetak autoceste na koridoru Vc 

Prihvatio je zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta ''Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc''.

Sredstva iz Zajma, vrijednog 55 milijuna eura, koristit će se za dovršetak izgradnje 17,5 kilometara duge dionice između mosta Halasica i Belog Manastira te pet kilometara duge dionice između Belog Manastira i mađarske granice.  

Rok za otplatu zajma je 15 godina, uključujući tri godine počeka na otplatu glavnice, te 12 godina otplate, uz varijabilnu kamatnu stopu i 6-mjesečni EURIBOR plus jedan posto marže.

Odbijene tri oporbene inicijative

Sabor je u utorak odbio tri oporbene inicijative - osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje eventualnih utjecaja vlasti na istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, interpelaciju o radu vlade tijekom koronakrize te Mostov zaključak o radu Stožera civilne zaštite.

Osnivanje istražnog povjerenstva iniciralo je 40 oporbenih zastupnika nakon curenja informacija u aferi JANAF, želeći da se istraži utjecaj političkih tijela na opstruiranje istraga, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propusti u sigurnosnom i pravosudnom sustavu.

Željeli su da povjerenstvo ispita i postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, istraže koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava, gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz ustava neovlaštenim osobama itd.

Uoči glasovanja o osnivanju istražnog povjerenstava oporba je još jednom istaknula važnost koju bi imalo osnivanje takvog povjerenstva ustvrdivši da vladajući ne žele istraživati korupciju.

"Bundestag može, a Hrvatski sabor ne može provesti postupak da se utvrdi je li postojao pritisak na tijela koja provode neovisne istrage i ima li curenja informacija. Ili je činjenica da je Dragan Kovačević, kada je dobio dojavu i bacio mobitel u Savu, samo slučaj, a ne i pravilo, nažalost vladajući to ne žele”, pitao je Grbin (SDP).

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da bi istražno povjerenstvo omogućilo ljudima iz sustava da govore o nepravilnostima, korupciji i nezakonitostima i da se tada ne bi morali skrivati iza anonimnosti. "To je razlog zašto ga HDZ nije dozvolio", ustvrdila je.

Mostov Miro Bulj naglasio je da su kumske veze premrežile hrvatsko pravosuđe.

Branko Bačić (HDZ) ponovo je da povjerenstvo kako je predloženo suprotno Zakonu o istražnim povjerenstvima i da su mu ciljevi preopćeniti. Istaknuo i kako istražno povjerenstvo ne može istraživati pitanja za koja je pokrenut sudbeni postupak.

Sabor je odbio s 76 glasa i interpelaciju o radu vlade u vezi pripreme zdravstvenog sustava na posebne okolnosti uzrokovane korona virusom koju je predložilo 16 oporbenih zastupnika kako bi se preispitala odgovornost vlade zbog krize u zdravstvenom i bolničkom sustavu do koje je došlo porastom broja oboljelih od Covida-19.

Oporba je u raspravi koja je trajala do dugo u noć tvrdila da vlada i stožer ne upravljaju dobro krizom i da su zakasnili s donošenjem mjera, što je HDZ odbacio ističući da je odgovor na pandemiju bio adekvatan.

"Hrvatska je najlošija u EU u borbi s korona virusom, Stožer i vlada se uopće ne snalaze u ovoj situaciji", ustvrdio je Hrvoje Zekanović (HRAST).

Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) poručila je kako bježanje od stvarnosti neće tu stvarnost učiniti boljom, a da je situacija katastrofalna. Vlada nema odgovor niti na jedno od ključnih pitanja i tražimo da se preuzme odgovornost, dodala je.

Da je došlo do raspada zdravstvenog sustava ocijenio je i Silvano Hrelja (HSU).

Nije prošao ni zaključak Mosta kojim je tražio da se zaduži Vlada da jednom mjesečno izvještava Sabor o radu Stožera civilne zaštite, donesenim mjerama i rezultatima.