Stiže velika promjena za hrvatske umirovljenike: Ministra pitali koja zemlja mu je uzor za to

Predlaže se omogućavanje kontroliranog preuzimanja većeg rizika kako bi se kroz dulje vremensko razdoblje povećali prinosi na način da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu obveznih mirovinskih fondova, kazao je Piletić predstavljajući paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

To su primjerice nekretnine i neuvrštene hipotekarne obveznice, uz istovremeno propisivanje limita ulaganja u svaku klasu imovine. "Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja za određene klase imovine", istaknuo je Piletić.

HANFA provela nadzor nad velikim mirovinskim fondom: Utvrđen niz nezakonitosti

Važnija intervencija, istaknuo je ministar, je i propisivanje obveznog ulaganja najmanje pet posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova i to samo kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, takozvani strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Paralelno bi se smanjila obveza ulaganja u državne obveznice, a što je u skladu s preporukama OECD-a.

Na upite iz oporbe koja država im je bila uzor kod prijedloga alternativnog investicijskog fonda s jamstvom države, Piletić je odgovorio protupitanjem koja država u svijetu ima mogućnost izbora povoljnije mirovine. "Institut institucionalnih ulaganja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU, jedan takav je Invest EU, takvo što postoji, koristi EU te druge članice", poručio je.

Predlaže se i administrativno rasterećenje

Uz ostalo, zakonskim izmjenama predlaže se i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0,5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0,27 na 0,25 posto te postupno do 2029. na 0,2 posto.

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova također se predlaže liberaliziranje mogućnosti ulaganja u nove vrste imovine uz također smanjenje naknada.

FOTO: Unsplash

Obvezni mirovinski fondovi na kraju listopada imali su ukupno 2,3 milijuna članova, a mirovinska društva upravljala imovinom od 19,2 milijardi eura. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više od 436 tisuća članova s imovinom od 1,1 milijardi eura.

"Ove brojke ukazuju na veliki značaj mirovinskih fondova u gospodarskom smislu, a njihovo poslovanje i struktura ulaganja predmet su posebnog interesa za financijski sustav i tržište kapitala", istaknuo je Piletić.