Stipe Božić upozorava na opasnost: 'Sjetite se nesreće prije 11 godina kod Splita'

U nesreći kod Vodnikovog doma, trojica planinara stradala su kada ih je zahvatila lavina. O tragičnom događaju i dvodnevnoj potrazi govorio je Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije. "Oni su krenuli od Vodnikovog doma prema Pokljuki. Vraćali su se vjerojatno kući i tamo ih je trojicu pokupila lavina", rekao je Belhar. Potraga je trajala dva dana i bila je vrlo opsežna. Prvi dan u akciji je sudjelovalo preko 70 spasilaca, a drugog dana oko 50. "To je vrlo zahtjevan i kompleksan logistički pothvat koji je, kad je pao mrak, postao veoma opasan. U nedjelju smo morali privremeno prekinuti akciju i danas ponovo početi s pretragom", objasnio je Belhar.

U popodnevnim satima u nedjelju vrijeme je postalo bolje, a u potragu se uključio i helikopter, što je olakšalo i ubrzalo akciju, naveo je. "Pronađen je jedan od planinara, a danas (ponedjeljak, op.a) su pronađena i ostala dva. Takva akcija je veoma kompleksna, zahtjevna i dugo traje. Teren nije bio jednostavan i morali smo biti vrlo pažljivi. Na kraju je to tragičan slučaj, ali kao akcija, mislim da je bila dosta uspješna", rekao je Belhar.

Predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Goran Berljak opisao je zahtjevnost terena na kojem je došlo do nesreće planinara. "Meni je jako poznat teren. Prije 51. godine, kada su naši prijatelji spremali na Kavkaz, imali smo zimski logor na Velom polju. Tada smo išli s puno opreme gore, padao je jak snijeg, a u jednom mjestu koje se zove Juravćeva zgornja vrtača stalno su padale lavine. Pokušali smo zaobići žljebove, ali nismo mogli ići gore te smo čekali da snijeg prestane, ali nije prestao tri dana. Snijeg je bio toliko dubok da se sa skijama propadalo preko koljena, s krpljama do pasa, a oni bez skija morali su krčiti snijeg rukama da bi se mogli vratiti", rekao je Berljak.

'Hrvatski alpinisti najviše su stradali od lavina'

Objasnio je koliko je teren opasan. "Teren je opasan na tom dijelu, pogotovo ako ima puno svježeg snijega. Svježi snijeg s padina klizi gotovo sam od sebe, zbog nagiba i težine", rekao je Berljak. Komentirao je i vremenske uvjete početkom listopada. "Bila je nagla promjena vremena, najavljena na vrijeme. Padina ispod Tosca prema domu su otvorene padine s niskim raslinjem ili travom. Taj svježi, rahli snijeg klizi gotovo sam od sebe. Čak i kad ljudi ne prolaze, snijeg klizi zbog svoje težine. Teško je to jednostavno prognozirati, pogotovo po magli, kada se ne vidi cjelina", rekao je Berljak.

Stipe Božić, alpinist i član HGSS-a pojasnio je koliko vremena planinar ima za preživljavanje kada ga pomete lavina. "Nema puno vremena, nažalost. Bila je situacija kada se moglo, u našem iskustvu, nekako iskopati ili polu-iskopati samog sebe, pa onda druge. Ali ako je veća naslaga snijega, kao što je u ovom slučaju bilo, to je nemoguće jer dolazi najprije do politrauma, pa onda do gušenja. Jedini način je zapravo zaobići te opasnosti", rekao je Božić. Govorio je i o iskustvu sa slovenskim Alpama te usporedio ga s hrvatskim alpinistima.

"Hrvatski alpinisti najviše su stradali od lavina, a nije puno drugačije ni sa slovenskim. Najveći broj nesreća događa se u lavinama. Prisjetimo se prije 11 godina velike nesreće 60 km udaljene od Splita, kada smo izgubili Edu Retelja, jednog od najboljih hrvatskih alpinista. Dvojica su bila teško ozlijeđena. Jedna strašna lavina se srušila. Edu smo pronašli tek nakon jednog dana potrage, bio je uključen helikopter i više od stotinu spašavatelja", istaknuo je Božić. Komentirao je i postoji li znak koji može upozoriti planinara na opasnost od lavine. "Postoji, iskustveno, neki osjećaj kada gazite po snijegu ili sa skijama, da se čuje tupi zvuk ili da se dio terena ulegne. Ali obično je kasno i najbolje je odustati od takvog načina priječenja skijama ili pješke", rekao je Božić. Stipe Božić komentirao je trenutke kada planinar treba odustati i vratiti se na sigurno.

'I ja sam u neku ruku amater'

"Nikad nije sigurno. Čim ste se uputili u prirodu, u planinu, u strminu, opasnosti su iznad vas i sigurnosti više nema. Dokaz je i ova nesreća na naizgled običnom planinarskom putu, koja se dogodila kao splet nesretnih okolnosti", rekao je Božić. Prisjetio se iskustava s Mont Everesta i Manaslua, gdje su izgubljeni članovi ekspedicija. "U životu treba imati sreće, iako se ne smije u nju pouzdati. Važno je da se ljudi podučavaju i šire svijest o opasnostima, te da znaju koristiti dostupnu opremu. Danas je ona sve više dostupna", naglasio je Božić. Istaknuo je i važnost tehničke opreme za lavine. "Bilo bi dobro da što više alpinista i skijaša nosi ovu opremu, ne samo na prsima, nego da se kroz nju i obučavaju te pomažu jedan drugom", rekao je Božić.

Poginuli planinari bili su braća: Jedan se nedavno oženio, drugi je trebao uskoro

Božić je komentirao trend planinarenja među amaterima. "I ja sam u neku ruku amater, ali danas vidimo mnogo ljudi koji se žele baviti alpinizmom, planinarenjem i visokogorstvom. Imamo dosta planinarskih škola, puno izleta – interes je veliki i stvarno mnogo ljudi se želi baviti tim aktivnostima. Ali uz to mora ići obuka, poduka, oprema, procjena i tako dalje. Sretan sam kad vidim toliko ljudi u planinama, ali statistički, ta količina ljudi može dovesti i do nesreća", rekao je Božić za HRT.