Stigao podatak koji ide na ruku oporbi: Plenkoviću se neće svidjeti, a moglo bi uzrujati i Vučića

U globalnom izvješću za 2024., Hrvatska je skupila 83 od maksimalnih stotinu bodova. Godinu dana ranije imala je 84, a 2022. godine 85. Analiza je obuhvatila 195 zemalja i 15 teritorija od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023., a metodologija je izvedena iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koje je Opća skupština UN-a usvojila 1948. Izvješće pokazuje da su globalne slobode pale 18. godinu zaredom, u 52 zemlje su smanjene, a u samo 21 državi porasle. Neregularni izbori i oružani sukobi najviše su pridonijeli padu, ugrožavajući slobode i izazivajući teške ljudske patnje.

"Neslobodnih je zemalja 67, a najgore stanje je u Siriji, Turkmenistanu i Južnom Sudanu", stoji u izvješću neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu. Rezultat Hrvatske po političkim pravima je 34 od 40, a po građanskim slobodama 49 od 60. Pojedinosti o ocjenama još nisu objavljene, ali je u prethodnom izvješću navedeno da korupcija u javnom sektoru ostaje ozbiljan problem, da se Romi, Srbi i pripadnici LGBT+ zajednice u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom i da zabrinjava prisutnost krajnje desnih skupina i osoba koje u javnom prostoru promoviraju diskriminatorne vrijednosti.

Susjedna Slovenija ima 96 od 100 bodova i napredovala je u odnosu na prošlu godinu. Od ostalih članica EU-a, Finska ima maksimalnih 100, a Švedska 99 bodova. Mađarska je sa 65 bodova jedina djelomično slobodna članica Unije.  Sve zemlje zapadnog Balkana su djelomično slobodne. "Crna Gora (69/100), Sjeverna Makedonija (67/100), Kosovo (60/100), Srbija (57/100) i BiH (51/100)", pokazalo je izvješće Freedom Housea. "U svijetu je u 2023., 18. godinu zaredom, registriran pad sloboda, s 52 zemlje u kojima je evidentiran pad političkih prava i građanskih sloboda, dok je u samo 21 zemlji primijećeno poboljšanje", navodi se u godišnjem izvješću FH.

FOTO: HINA/FoNet/Aleksandar Barda

Srbija ima najveći pad u Europi

Među zemljama koje su zabilježile najveći pad sloboda u prethodnom desetljeću je i Srbija, koja je u odnosu na prošlu godinu dodatno nazadovala i sada je između Venezuele i Afganistana, istaknuli su pojedini beogradski mediji navode FH-a. Slobode u Srbiji opadaju uzastopce deset godina, a po listi organizacije Freedom House, ove je godine, uz pad za tri boda, na 114. mjestu, što je, po ocjeni Glasa Amerike (VOA), sveukupno stavlja u prvu polovicu zemalja u kojima je demokracija u konstantnom padu tijekom posljednjeg desetljeća.

"Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvješću bio je najveći pad u Europi, u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Europi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana", rekla je za VOA Aleksandra Karpi, ekspertica FH-a za Balkan. Ona je ocijenila da su na ukupnu ocjenu o Srbiji utjecali i izbori (u prosincu 2023.), a da je cijena izbornih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i sudjeluju u demokratskim procesima.

Vučić se okomio na Plenkovićevog ministra: 'Po običaju laže i vrijeđa srpski narod'

"I to je bio jedan od razloga za pad, ali je Srbija izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno", rekla je Karpi. Ona je ukazala i na još nekoliko faktora koji uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina, među ostalim na sve manje mogućnosti javnosti da pristupi informacijama o nabavama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja. "Čak i relevantnim zainteresiranim stranama sve je teže doći do informacija o donošenju odluka vlade", istaknula je Karpi.