Štern: Najveći problem u privatizaciji INA-e je prodaja 25 posto dionica MOL-u

Štern je ustvrdio da je pravo veta bila "otrovna pilula" koja je tada ugurana u ugovor, bez čega ni jedna druga kompanija nije željela ući u INA-u.

Do promjena ugovora dolazilo koruptivnim radnjama

Posvjedočio je kako mu je pravnik Marijan Kostrenčić, koji je tada zastupao austrijski OMV, rekao da je bio zainteresiran za INA-u, ali im u pregovorima nije dato pravo veta. Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine natječaj je bio gotov.

"Već tada je bilo razvidno da je MOL krenuo na INA-u kao partner, u prvih nekoliko godina kao relativno tihi partner, osim što su imali funkciju financijskog direktora", kaže Štern.

Do 2008. - 2009. godine "išlo je kako je išlo", a onda su počele promjene ugovora do kojih je dolazilo koruptivnim radnjama, kazao je Štern. Smatra kako može reći da se posljedice ugovora mogu poništiti, ali ne i to da su dionice kupljene bez obzira na koruptivne radnje.

Za tadašnju premijerku Jadranku Kosor rekao je kako je bila čvrsto za to da se INA stabilizira. No, 2012. su maknuti iz Nadzornog odbora nakon čega su napravili izvješće koje sadrži sve što je tada opterećivalo INA-u, poput promjene upravljačkog modela INA-e za koji je rekao da je bio nakaradan.

Štern je ustvrdio da su se 1998. i 1999. godine, dok je bio na čelu INA-e, vodili pregovori o spajanju s MOL-om kako bi kao ravnopravni partneri zajedno krenuli u osvajanje tržišta susjednih zemalja i Češke, Slovačke i Poljske. No, nakon promjene vlasti 2000. to je sve palo u vodu i više se o tome nije razgovaralo.

Kobna je bila 2008. kad je INA u vrijeme povijesno visoke cijene nafte kupila 200.000 tona nafte, zbog čega je imala gubitak od 1,6 milijardi kuna pa je MOL priskočio u pomoć. Tada je počeo proces MOL-ova "puzajućeg preuzimanja INA-e", smatra Štern.

MOL je potom od INA-e preuzimao sve više dionica, a iako udio nije bio dovoljan za većinsko vlasništvo preuzeo je sve poslovne funkcije.

Smatra da se bez drastičnih promjena modela upravljanja INA-om neće riješiti osnovni problem te da bi MOL, ako smatra INA-u tvrtkom kćerkom, trebao pokazati većinski udio. Nije vidljivo, kaže, da su vlasnici 51 posto dionica, a imaju prava kao stopostotni vlasnici.

Prodaja 'Bijelih noći' ukazuje na korupciju, ali za to nema dokaza

Štern je također rekao da se protivio prodaji obećavajućih polja "Bijelih noći" za sitan novac, u što su bili uključeni tadašnji potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministar financija Slavko Linić, dok je INA-u vodio Tomislav Dragičević.

To je bilo napravljeno na način koji ukazuje na korupciju jer se šteta od propuštane dobiti mjeri u desecima milijardi dolara, kazao je Štern, no za to nema dokaze.

Za profitabilna polja u Siriji rekao je da su ih morali napustiti zbog nastupajućih sankcija prema Siriji, a to se dogodilo za vrijeme Vlade Zorane Milanovića.

Kad je riječ o zatvaranju sisačke rafinerije i modernizaciji riječke rafinerije u vrijeme energetske krize, kaže da to smatra nedopustivim i boji se da će doći do nestašice dizel goriva.

Govoreći o novoj aferi u INA-i teškoj milijardu kuna, Štern je ocijenio kako sve ostalo "ispod radara" da nije došlo do ogromnog povećanja cijene energenata zbog rata u Ukrajini.

Ovako je loš ugovor završio katastrofalno, krivnja je Uprave što je dozvolila takav način trgovine i to zahtjeva najstrože kažnjavanje svih uključenih, poručio je.

Ponovio i kako ne vidi odgovornost ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića u aferi izvlačenja novca iz INA-e.

Budućnost i ponovno rađenje INA-e Štern vidi u "mirnom razvodu braka između INA-e i MOL-a", a za arbitražu je rekao da je to najgori način rješavanja sporova.

Način upravljanja i izbora NO-a i Uprave INA-e protivan Zakonu o trgovačkim društvima

Bivši predsjednik Nadzornog odbora INA-e (2012-2016) Siniša Petrović ustvrdio je kako je sadašnji način upravljanja i izbora NO-a i Uprave INA-e potpuno protivan Zakonu o trgovačkim društvima, to je mješavina dualističkog i monističkog modela.

"Situacija u kojoj NO i Uprava djeluju je patološka, dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite postupate protivno zakonu. Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara", rekao je.

Dodao je da promjena sustava upravljanja ne bi donijela ništa, jer su ključni vlasnički odnosi i koliko dionica ima MOL, a koliko Hrvatska, te upozorio da većinsko vlasništvo države nije garancija uspješnog upravljanja.