'DEMOGRAFSKE POLITIKE GOTOVO NI NEMA'

Šterc: 'Iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva najveći je mogući gubitak za Hrvatsku'

Autor

Lorena Šipek/Mimladi.hr

Posljednjih godina svjedoci smo masovnog iseljavanja ljudi iz Hrvatske, posebice onih koji žive na području Slavonije, Baranje i Srijema. Val iseljavanja hrvatskog stanovništva – potaknut ekonomskim razlozima – "zamah" je doživio ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. 

23.10.2021. u 08:00
Ispiši članak

Razlozi odlazaka su uvjeti rada, plaća, nezaposlenost, stambeno pitanje i slično. No valja spomenuti i još jedan razlog, a to je demografska politika koje u Hrvatskoj gotovo ni nema, a ono što se napravi – napravi se stihijski.

Demografsko pitanje najčešće se provlači u vrijeme predizbornih kampanja. Pusta obećanja, a pomaka nema. Naime, Hrvatsku najviše napušta mlado, visokoobrazovano stanovništvo. Svoju domovinu napuštaju i oni koji imaju posao jer taj isti posao mogu raditi i u drugoj državi, ali uz bolje uvjete rada i, naravno, bolje financije.

Demografi često upozoravaju vlasti na demografsku politiku. Godinama u Lijepoj našoj umire više djece, nego li što ih se rodi. Hrvatsko stanovništvo sve više stari, a mladi se, upravo zbog loših poticajnih, demografskih mjera, sve kasnije odlučuju za osnivanje obitelji te sve dulje žive sa svojim roditeljima, s obzirom na to da ne mogu osigurati svoje stambeno pitanje.

Potaknuti svime gore navedenim, osobe koje su napustile svoj dom u potrazi za boljim životom često ističu kako u njihovoj domovini vlada pesimizam. Bolji život često nalaze u Njemačkoj, Austriji, Irskoj pa čak i u Velikoj Britaniji. Jedno od provedenih istraživanja pokazalo je da su sudionici istraživanja mnogo zadovoljniji svojim životom, nego što su to bili prije preseljenja. Pritom navode da im je, u odnosu na život u Hrvatskoj, najviše porastao optimizam u pogledu vlastite djece i unuka. Analize, dakako, pokazuju da su "vani" uvjeti rada mnogo bolji. Ljudima se, naime, nudi mogućnost napredovanja, poslodavac ulaže u njih, a samim time i mjesečni prihodi rastu. 

Još jedan problem vezan uz iseljavanje valja napomenuti. Mnoge osobe koje su napustile Hrvatsku navode da nemaju namjeru vraćati se u rodnu zemlju.

Godine 2017. Hrvatsku je napustio velik broj njezinih građana, nešto manje bilo ih je 2019. godine, no to je sve 2020. godine stalo, odnosno, usporilo zbog pojave novog korona virusa koji je onemogućio funkcioniranje cijelom svijetu.

Koliko je točno ljudi iselilo, kako zaustaviti taj trend te što je potrebno napraviti po pitanju demografije, odnosno da se zadrže ljudi u svojoj zemlji, u razgovoru za portal Mimladi.hr otkrio je voditelj studija demografije i hrvatskog iseljeništva dr. sc. Stjepan Šterc.

Iseljavanje mladog i obrazovnog stanovništva najveći je mogući gubitak

Demografa Šterca upitali su kako komentira trenutnu situaciju vezanu uz iseljavanje mladih iz Hrvatske u, najčešće, zemlje Europske unije.

Šterc uvodno kaže da je silina iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva najveći mogući gubitak za svaku zemlju pa tako i za Hrvatsku. “Odlazi nam hrvatska mladost, a s njom i budućnost pred našim očima uz nerazumljivu društvenu, političku, znanstvenu i inu mirnoću”, naglasio je.

Nevjerojatno je, kaže, da u toj mirnoći vuče politički izričaj, primjerice “zaustavili smo iseljavanje”, “puno smo toga napravili po pitanju demografije” ili pak “demografska nam je problematika ključno pitane političkog djelovanja”.

“Poruke kao da dolaze iz druge dimenzije izvan realnosti i svaki se – i mali pomak u višegodišnjem negativnom trendu ili podatak koji nije negativniji od podatka iz prethodne godine – uzima za uspjeh, iako su demografske sad već dugogodišnje negativnosti zaustavile ukupni razvoj zemlje i učinile nestabilnim sve temeljne sustave na kojima počiva hrvatsko društvo”, govori naš sugovornik pa svoju tvrdnju dodatno pojašnjava:

“Nevjerojatno zvuči podatak (Tab. 1.) kako je samo po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatsku u deset godina napustilo čak 288.844 osoba, a po podacima EUROSTAT-a  i  DESTATIS-a vjerojatno i više od 350.000!”. 

"Kojih osoba?“, kaže pa pojašnjava: “Uglavnom mladih i obrazovanih, nositelja hrvatske budućnosti i ukupnog razvoja, osoba koje čine društvo i gospodarstvo uređenim i stabilnim i osoba koje u konačnici osiguravaju hrvatski opstanak i identitet”.

Izvor: Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2020.,  Priopćenje 7.1.2., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 23. srpnja 2021.

Tab. 2. Vanjska migracija stanovništva Republike Hrvatske prema starosti i spolu u 2020. godini.    

Izvor: Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2020.,  Priopćenje 7.1.2., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 23. srpnja 2021.

Više od 70 posto, točnije 70,5 posto, pojašnjava sugovornik, ukupno je iseljenih u dobi 15-49 godina, dakle učenika srednjih škola i aktivnog  stanovništva, dok u ukupnom iseljavanju predškolska i školska dob sudjeluju s 14,6 posto (Tab. 2.).

“Ovakvu silinu i strukturu iseljavanja uz još nevjerojatniji prirodni pad ukupnog stanovništva ne mogu nadomjestiti sve brojniji dolasci iz inozemstva niti smanjivanja migracijske bilance u sad u Hrvatskoj  već vidljivom modelu zamjene stanovništva započetom 2018. godine”, rekao je. 

Demograf Šterc nadalje govori:

“Potvrda velikih demografskih negativnosti vezanih za iseljavanje mladog stanovništva je i smanjivanje učenika osnovnih i srednjih škola nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (Tab. 3.) prema također službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Malo je koga zabrinuo podatak kako je od školske godine 2013./2014. do 2019./2020. Hrvatska izgubila čak 53.391 učenika osnovnih i srednjih škola.

“Nakon školske godine 2004./2005. pa do školske godine 2018./2019. Hrvatska je izgubila ukupno 120.306 učenika osnovnih i srednjih škola ili kako je nedavno objavio dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ukupno više od 250.000 učenika osnovnih i srednjih škola od postojanja. Nevjerojatni podaci koji ne mogu zabrinuti samo sve one kojima nimalo nije stalo do hrvatske razvojne budućnosti i njezinog opstanka’ (S. Šterc, 7dnevno, 16. 10. 2020.)”.

Statistika je, dodaje, neumoljiva, a dodatno tu neumoljivost potvrđuju podaci o prirodnom padu stanovništva (više umrlih nego rođenih, Tab. 3., op.a).

U razdoblju od 2001. do lipnja 2020. godine ukupni nestanak prirodnim putem iznosi  224.707 osoba. Ukupni odlazak iseljavanjem u razdoblju od 2001. do 2019. godine je  337.373 osoba, što sveukupno daje brojku od 562.080 osoba! U istom razdoblju u Hrvatsku je doselilo 288.950 osoba. Kada se sve to skupa zbroji, dakle prirodni pad plus iseljeni-doseljeni dobije se 273.130 osoba.

N Natalitet M Mortalitet PP Prirodni pad
Izvor: Priopćenje 7.1.1., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2020., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 21. 7. 2021.

Na pitanje odlaze li prvenstveno mlade osobe, demograf Šterc pojašnjava: “Službeni podaci u Tab. 2. jasno potvrđuju dobno-spolni sastav iseljenih, a pravilo je da prevladavajuće iseljavaju mladi, obrazovani i obitelji s djecom (Tab. 3.). Time se potvrđuje bitna razlika između ovih recentnih iseljavanja i ranijih gastarbajterskih npr. i razine negativnosti za ukupni razvoj Hrvatske”.

Hrvatska je, nastavlja, navikla već na iseljavanja uvjetovana primarno gospodarskim, financijskim, stambenim, radnim i sličnim razlozima, no novija su istraživanja razloga iseljavanja potvrdila nove prevladavajuće čimbenike napuštanja Hrvatske među kojima su neuređeno društvo, nesigurnost, nevjerovanje u budućnost, način upravljanja, klijentelizam, korupcija i slično.

Kada je negativan trend iseljavanja započeo? Šterc kaže: “Demografske negativnosti traju već gotovo 30 godina, a procesi su iseljavanja s negativnom vanjskom migracijskom bilancom započeli 2009. godine, uz intenziviranje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (Tab. 1.). Bitno je zato predočiti njihov početak i trajanje s egzaktnim apsolutnim pokazateljima.

1. Depopulacija

Smanjivanje je ukupnog stanovništva u Hrvatskoj prisutno već više od 30 godina, a uzrokovano je primarno prirodnim padom i iseljavanjem stanovništva.  Hrvatska 1991. godine 4.784.265 stanovnika; 2001. godine 4.437.460 ; 2011. godine 4.284.889 i 2021. godine ˂ 4.000.000.

2. Smanjivanje rodnosti 

Trend smanjivanja rodnosti s oscilacijama vidljiv je u Hrvatskoj već više od 40 godina. Hrvatska 1991. godine 51.829 rođenih; 2001. godine 40.993; 2011. godine 41.197 i 2020. godine 36.257.

3. Povećanje smrtnosti

Povećanje smrtnosti nakon ratnog razdoblja traje već više od 25 godina:

Hrvatska 2001. godine 49.552; 2011. godine 51.019 i 2020. godine 57.023.

4. Intenziviranje prirodnog pada

Prirodni se pad stanovništva (više umrlih nego rođenih) pojavio u Hrvatskoj početkom devedesetih prošlog stoljeća i traje uz male oscilacije sad već više od 30 godina. Hrvatska 1991. godine -3003 više umrlih nego rođenih; 2001. godine – 8559, 2011. godine -9822 i 2020. godine -20.721. 

5. Iseljavanje

Više je iseljenih iz Hrvatske od useljenih u novije vrijeme zabilježeno prije 12 godina, također uz oscilacije brojnosti i traje sve do danas. Hrvatska 2009. godine 9040 iseljenih; 2011. godine 12.699 iseljenih i 2019. godine 40.148 iseljenih”.

No ni tu nije stao.

6. Nestanak učenika

Razdoblje 2004./2005. do 2018./2019. školske godine posebno je obilježilo Hrvatsku jer je izgubljeno ukupno 120.360 učenika osnovnih i srednjih škola ili 8593 učenika godišnje. Hrvatska 2004./2005.; učenici osnovnih škola 391.112 i učenici srednjih škola 192.417;2018./2019.; učenici osnovnih škola 315.803 i učenici srednjih škola 147.420.

7. Izumiranje

Hrvatska je u ovom među popisnom razdoblju ušla već u treće razdoblje izumiranja stanovništva ili u najgori mogući tip općeg kretanja stanovništva po osnovnoj demografskoj tipizaciji (tip E4) i time došla gotovo do ruba moguće revitalizacije domicilnom populacijom. 

8. Starenje

Hrvatska je domicilna populacija po dobnoj tipizaciji u dubokoj starosti s nastavkom prema pragu izrazito duboke starosti i time postaje jedna od najstarijih populacije u svijetu s prosječnom starošću 43,6 godina 2019. godine. 

9. Demografska praznina u prostoru

Demografsko pražnjenje hrvatskih pograničnih, brdsko-planinskih, otočnih i općenito izvan gradskih prostora nastavlja se svom silinom. Primjerice Grad Obrovac i Banovina su samo tijekom 3-5 godina izgubili i više od 40 posto školske populacije, a  takvim pražnjenjem  izravno se ugrožena i nacionalna sigurnost.

10. Zamjena stanovništva

Početak intenzivnije zamjene stanovništva u mirnodopskim okolnostima započeo je 2019. godine s 40.148 iseljenih i 37.726 useljenih, a nastavak bi mogao biti potpuna supstitucija mladog i obrazovanog iseljenog stanovništva s potrebnom radnom snagom.  

Prijeti li Hrvatskoj još veći val iseljavanja?

Govoreći o tome kada će val iseljavanja završiti, Šterc navodi kako gotovo i nije moguće očekivati zaustavljanje demografske destrukcije Hrvatske.

“Mirnim promatranjem navedenih demografskih negativnosti i ne postavljanjem praktički nikakvih ozbiljnijih poticajnih modela zaustavljanja iseljavanja, povratka iseljenih i revitalizacije ukupnog stanovništva, gotovo i nije moguće očekivati zaustavljanje demografske destrukcije Hrvatske”, rekao je.

Pored toga, gospodarstva će se razvijenih europskih zemalja brže oporavljati od virusnih i sličnih kriza od hrvatskog pa će njihove potrebe za radnom snagom i dalje postojati, tvrdi.

“Kako je upravo mlada i obrazovana radna snaga iz Hrvatske idealna zbog jednostavnijeg prilagođavanja novim sredinama, za očekivati je nastavak trenda iseljavanja uz naravno oscilirajuće vrijednosti”, naglasio je.

Nadalje, demograf ističe da će se demografsko pražnjenje europskog jugoistoka nastaviti i dalje sve dok Hrvatska i ostale zemlje područja ne shvate kako je upravo ljudska populacija te njezina brojnost i struktura osnova gospodarskog i ukupnog razvoja.

“Tek je prihvaćanjem važnosti stanovništva te donošenjem i provođenjem poticajnih komplementarnih modela za demografsku revitalizaciju u funkciji društvene uređenosti i ukupnog razvoja moguće zaustaviti negativne demografske trendove”, rekao je.

Osvrnuo se i na politiku vladajućih prema mladima.

Uglavnom su sva posljednja istraživanja javnog mišljenja potvrdila kako mladi ovo što se događa u Hrvatskoj vezano za način upravljanja Hrvatskom i način selektiranja kadrova ne mogu više gledati niti slušati, rekao je.

“Očekujući promjene koje nikako ne dolaze svoje izazove traže izvan Hrvatske, a mirnoća s izvršne razine ili tek samo retorička obećanja ne mogu im promijeniti opću percepciju upravljanja Hrvatskom, po kojoj jedino stranačke/partijske vojske osjećaju radnu, financijsku, stambenu i sličnu sigurnost. Tek su prihvaćanjem istine kako budućnost donose jedino djeca i mladi i postavljanjem demografske i uže migracijske problematike u temelje nacionalne strategije, odlučivanja i postupanja, mogući pomaci nabolje”, tvrdi.

Hrvatska ima veliki problem s zapošljavanjem mladih ljudi. Gotovo svi poslodavci traže nekoga s iskustvom, a mladi nemaju gdje steći isto. Šterca su upitali kako da se mladi onda zaposle te je li to ujedno i razlog iseljavanja.

“Puno je toga vezano za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj neuređeno, a o visini stranih investicija nećemo niti govoriti jer sve dok je visina doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini veća od svih mogućih stranih investicija, govoriti o uspješnosti vladanja nad Hrvatskom praktički nije moguće”, rekao je.

Isto vrijedi, dodaje, i za demografske negativnosti koje bi svakom racionalnom i identitetskim svjesnom trebale biti pravi pokazatelj uspješnosti i izvjesne budućnosti. Veliki se problem, nastavlja, među mladima očituje i u stranačkoj/partijskoj mladeži koja obzirom na svoje godine ne pokazuje niti malo kritičnosti, nego se podređuje političkoj volji vrha, nezavisno od potreba ostale hrvatske mladosti za promjenama.

“Naravno da su rješenja moguća, samo su za njih potrebna razumijevanja, odluke temeljene na znanstvenoj logici, otklon od nasljednih političkih postupanja i primjena univerzalnih vrijednosnih kriterija pri zapošljavanju, imenovanju i postavljanju. Postoje i primjeri drugih zemalja koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u matičnoj državi, koje bi Hrvatska trebala i morala slijediti. Zbog vlastite budućnosti”, zaključio je demograf dr. sc. Stjepan Šterc.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.