SPAŠAVANJE RADNIH MJESTA

Ministar Aladrović otkrio koliko su novca poslodavci morali vratiti državi

Autor

mšm/Frenki Laušić/Jutarnji list/n1

Predstavnici Ministarstva rada predstavili su u petak socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane korona virusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.

06.06.2020. u 09:49
Ispiši članak

Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović komentirao je medijske napise o mogućem skraćivanju radnog tjedna u cilju očuvanja radnih mjesta, a otkrio je i koliko je poslodavaca do sada vratilo potpore HZZ-u jer nisu imali pravo na njih, javlja N1.

"Krenuli su radni prijedlozi sindikata, poslodavaca i Vlade, a koji će biti konkretan iznos vidjet ćemo na kraju, bitno je da razgovaramo i mjeru donesemo do kraja lipnja", rekao je ministar.

Upitan pristižu li prijave za nezakonito korištenje mjere Očuvanje radnih mjesta odgovara da je bilo prijava i da se obrađuju uredno, te da je više od 10 milijuna kuna potpora vraćeno. Dodaje da će Hrvgatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kontinuirano provoditi provjere.

Prema početnom prijedlogu Ministarstva, piše Jutarnji list, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose, piše Jutarnji list.

Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine.

Kriteriji za mjeru:

- samo za prerađivačku industriju, ali poslodavci i sindikati traže proširenje na ostale sektore

- pad prihoda od 20 posto na tromjesečnoj razini, a partneri traže da kriterij bude i smanjeni opseg poslovanja i pad radnih sati

- država će financirati neodrađene sate u punom iznosu, ali do najviše 4000 kuna po radniku

- 10 do 50 posto može iznositi skraćenje radnog vremena

- poslodavac mora zadržati radnike kojima je odobrena mjera još onoliko mjeseci za koliko je koristio mjeru

- od lipnja do 31. prosinca 2020. vrijeme je trajanja mjere

- poslodavci neće smjeti isplatiti dividendu do kraja 2021. niti isplaćivati bonuse menadžerima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.