TERORISTIČKA PRIJETNJA HRVATSKOJ NISKA

SOA u svom godišnjem izvješću prvi put spominje sedam hrvatskih državljana u ISIL-u

Autor

pv/h

Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije, navodi Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u javnom izvješću o radu u prošloj godini koje je objavljeno na njezinim internetskim stranicama.

03.06.2019. u 19:11
Ispiši članak

SOA u izvješću ističe da je teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske niska, ali da ipak, s obzirom na prirodu suvremenih terorističkih prijetnji, pripadnost Hrvatske euro-atlantskim asocijacijama i zapadnom demokratskom sustavu vrijednosti, razvijeni turistički sektor te vidljivost Hrvatske u globalnim medijima, postoji potencijalni rizik terorističkih prijetnji.

"Također, postoji stalni rizik od tzv. vukova samotnjaka koji bi mogli samostalno izvesti teroristički akt, potaknuti javno objavljenim pozivima terorističkih skupina na počinjenje napada”, stoji u izvješću u kojem SOA napominje kako te osobe ne moraju biti izravno povezane s terorističkim organizacijama, a mogu se samo-radikalizirati preko Interneta i društvenih mreža, što otežava njihovo otkrivanje.

Kao jedan od sigurnosnih izazova za Hrvatsku SOA navodi tranzit stranih državljana preko hrvatskog teritorija, za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti, a u kontekstu migracijskih kretanja preko teritorija Hrvatske. "SOA u smanjivanju rizika od ovog izazova poduzima odgovarajuće preventivne aktivnosti u cilju zaštite Republike Hrvatske, ali i ostalih europskih država", stoji u izvješću.

Na području pod kontrolom ISIL-a sedam osoba s hrvatskim državljanstvom

Navodi se i kako je na području pod kontrolom tzv. Islamske države (ISIL) boravilo ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i pet žena. Nijedna od njih nije radikalizirana u Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Hrvatske”, tvrde u SOA-i.

Po dostupnim nepotvrđenim podacima, stoji u izvješću, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji.

Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima "džihadistima", a neke su tijekom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu, piše u izvješću i dodaje da se njihova točna lokacija i sudbina još trebaju potvrditi zbog kaotične situacije nakon sloma ISIL-a.

Ekstremizam nema širu potporu hrvatske javnosti

U SOA-i ističu kako nijedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal. Pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo mali potencijal izazivanja nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, navodi SOA.

Stoga zaključuje da je trenutno niska prijetnja od ekstremizma i narušavanja demokratskog ustavnog poretka te s ekstremizmom povezanog nasilja u Hrvatskoj.

Ne postoji ni ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, iako bi trend jačanja antiimigracijskih pokreta u Europi, drže u SOA-i, srednjoročno mogao voditi jačanju istovjetnih skupina i u Hrvatskoj. U agenciji napominju i da islamistički radikalizam, za razliku od zapadnih država EU i država jugoistočnog hrvatskog susjedstva, u Hrvatskoj nije uspio okupiti veći broj sljedbenika.

"Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje", navode u SOA-i te kao glavne razloge za nepostojanje značajnog islamističkog radikalizma u Hrvatskoj označuju dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu.

Analizirajući sigurnosne trendove u okruženju, SOA navodi da je jugoistočno susjedstvo Hrvatske još uvijek nestabilno i nije u potpunosti konsolidirano u sigurnosnom i političkom smislu.

"Kompleksnost aktualne sigurnosne i političke situacije u jugoistočnom susjedstvu potvrđuje činjenica da pojedine države još uvijek funkcioniraju uz aktivni angažman međunarodne zajednice i nije izgledno da će se takvo stanje uskoro promijeniti”, procjenjuju u agenciji.

Hrvatska bila meta niza kibernetičkih napada

Napominju i da je Hrvatska bila meta niza kibernetičkih napada posljednjih godina. Radi se o tzv. APT napadima (Advanced Persistent Threat - napredna trajna prijetnja) koje karakterizira visoka razina stručnosti i prikrivenosti u dužem razdoblju, vrlo složena organizacija i plan napada koji obuhvaća pažljivu selekciju mete (vladina tijela, kritična infrastruktura i sl.).

Upozoravaju pritom kako, s obzirom na predsjedanje Hrvatske Vijećem EU u 2020. godini, postoji rizik povećavanja učestalosti takvih napada na informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela. "Stoga SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, podiže sposobnosti obrane od ovakve vrste prijetnji nacionalnoj sigurnosti", stoji u izvješću.

SOA navodi i da je prisutan interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u Hrvatsku, pri čemu postoji rizik da se radi o 'pranju' nezakonito stečenog novca. "Kriminalne skupine iz okruženja nastoje koristiti područje Republike Hrvatske za provođenje svojih ilegalnih aktivnosti, poput krijumčarenja narkotika, ilegalnih migranata, oružja i visokoprofitne robe. Pri tome surađuju s pojedincima i skupinama iz Republike Hrvatske te ih angažiraju za izvršenje konkretnih kriminalnih aktivnosti", tvrde u SOA-i.

Te grupacije, dodaju, teritorij Hrvatske nastoje iskoristiti i za skrivanje od konkurentskih i suprotstavljenih kriminalnih grupacija te izbjegavanje kaznenog progona u matičnim državama, pri čemu pripadnici organiziranog kriminala nastoje koruptivno djelovati prema pojedincima u državnim institucijama, kako bi zlorabili svoj položaj i ovlasti te pogodovali organiziranom kriminalu.

Posljednjih godina se u hrvatskom susjedstvu odvijaju brojni obračuni suprotstavljenih kriminalnih skupina te postoji stalni rizik da se dio tih obračuna prelije i na hrvatski teritorij, upozoravaju u SOA-i.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.