DANIEL MARKIĆ

SOA objavila godišnje izvješće: Evo kakva je sigurnosna situacija u Hrvatskoj i odakle postoji mogućnost ugroze

Autor

bl/Davor Ivanković/Večernji list

Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna. U 2019. godini nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnosne prilike, trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika, prilično povoljno zaključuje hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, SOA u svom, šestom po redu godišnjem javnom Izviješću, kojega potpisuje ravnatelj SOA-e, Daniel Markić.

 

20.09.2020. u 18:28
Ispiši članak

Pa i pored toga što procijenjuju da je teroristička prijetnja na našem teritoriju i dalje niska, slijedi i "iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti". Što se tiče prijetnji vezanih uz islamski terorizam, one su smanjene, a kaže se da je salafitska populacija u RH malobrojna i ne zagovara nasilje niti terorizam. Povoljno je i to što niti jedna vrsta ekstremizma "nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera", piše Večernji list.

Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, u SOA-i zaključuju da ekstemizam trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. 

No, značajno raste opasnost od "državno sponzoriranih kibernetičkih napada", kojima je RH izložena, uglavnom jer je članica EU i NATO-a. Ciljevi napada najčešće su krađa povjerljivih informacija i stvaranje štete na nacionalnoj kritičnoj infrastrukturi ili na ključnim i digitalnim uslugama društva. Stoga je SOA 2019. godine uspostavila Centar za kibernetičke tehnologije, koji djeluje pomoću mreže senzora smještenih u tijelima koja se štite. Time je omogućeno otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama.

Inače, Hrvatska je posljednjih godina bila meta više desetaka takvih jakih kibernetičkih napada. SOA na dnevnoj bazi registrira nekoliko stotina tisuća sigurnosno indikativnih događaja, koji se rješavaju procesom trijaže, te je tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih napada, među njima i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH.Trend učestalih kibernetičkih APT napada u 2020. godini je još intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu napada. SOA spominje i napad na INA-u te kaže da je njezin Centar otvoren i za pomoć javnim poduzećima. 

No, kaže se u Izvješću da su pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje opterećene problemom islamističke radikalizacije. Iz tog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u. Od tog broja poginulo je oko 25 posto, 30 posto ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45 posto vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u te države vratilo se 136 osoba iz Sirije, dok su ostalo žene i djeca. Problem je što kazne zbog sudjelovanja u terorističkim organizacijama iznose nekoliko godina, pa je značajan broj osuđenika pri kraju izdržavanja kazne ili su već pušteni na slobodu. Kažnjavaju se isključivo muškarci, dok se žene-povratnice puštaju na slobodu, bez obzira na radikalnost.

Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji.

Susjedstvo je i destabilizirano, situaciju u Crnoj Gori obilježava društveni rascjep između prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u te za snažnije vezanje Crne Gore uz Rusiju, stoji u izviješću. SOA navodi da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore. Znatno se pak povećava broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti, a najveći broj migranata do EU nastoji doći preko teritorija BiH.

Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46 posto više nego godinu ranije... Od ukupnog broja migranata njih 24 posto dolazi iz Pakistana, 18 posto iz Afganistana, 10 posto iz Sirije, devet posto iz Maroka, osam posto iz Iraka, a 31 posto iz ostalih država Azije i Afrike.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.