Smetaju joj molitelji, ali nezadovoljna je i zbog Oluje: 'Sigurno ćemo naći neprijatelja'

"U Republici Hrvatskoj u 2025. godini postoje javne površine na kojima ženama nije dozvoljeno stati jer će vas njihovi redari, a u konačnici i policija udaljiti. Zašto? Na osnovu spola. Ovo je iznimno neugodan i jeziv događaj i simptom nezdravog društva", istaknula je tada Lekić Fridrih. Ona za inače na zagrebačkom Trgu bana Jelačića organizirala protuprosvjed protiv molitelja pod nazivom 'Tiha misa'. O muškarcima koji na Trgu mole je prije tri godine napisala: "1. Nećete. 2. Voljela bih znat što Kaptol misli o porukama koje se šalju s ovih okupljanja. 3. Ustavom nam je zajamčena jednakost, a dodatak ustaških simbola je protuzakonit. Misli li bilo koja od parlamentarnih stranaka reagirati? HDZ – Hrvatska demokratska zajednica Možemo – politička platforma SDP Hrvatske Nova ljevica MOST nezavisnih lista? Itko? Barem da znamo na čemu smo, last time i checked živimo u sekularnoj državi građana predominantno katoličkog opredjeljenja koji vjeruju u kršćanske vrijednosti. Ovo nisu kršćanske vrijednosti.

Lekić Fridrih rođena je 1983. u Zagrebu, a završila je studij Filma i videa a Umjetničkoj akademiji u Splitu te studij Režije dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Iza nje je režiranje brojniih televizijskih reklama i spotova, a trenutačno radi na multimedijalnom projektu 'Od5do950.  Inače ima podršku udruge Domino, koja djeluje na područjima kulture na lokalnoj i međunarodnoj sceni. "Vizija Domina je da u društvu postoji konstantnost prepoznavanja normi koje onemogućuju slobodu kreativnog umjetničkog i queer izražavanja koje je subverzivno, ali bezopasno za druge ljude, tvrde.  Udruga Domino provodi svoje aktivnosti i ostvaruje opće ciljeve kroz četiri glavna programa: kultura, mediji, edukacija, politika", piše ova udruga o sebi.

Lekić Fridrih inače je kritičarka patrijarhata, a o njemu je istaknula: "Arhaični modeli rodnih podjela i društvenih uloga, a pogotovo ovakvih koje se oslanjaju na neupitne i iskljuučivo muške 'glave obitelji' došli su glave prevelikog broja žena u ovome društvu da bismo zanemarili budućnost koju ovi muškarci nameću. Građansko društvo temeljeno na jednakosti nema taj luksuz ignoriranja ovakvih inicijativa koje zazivaju uspostavu i veću vlast glavara i poglavara u obitelji te koje time propagiraju arhaične modele patrijarhalnog nasilja. Problem tzv. glavarstva muškaraca očituje se u porastu statistike vezane uz zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena. Naime, uz čak 14 slučajeva femicida u 2022. godini, podsjećamo i na činjenicu da je ovog tjedna Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja izvijestio da je od studenoga 2020. godine do danas primio 1709 poziva žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Ne želimo da na ovaj način 'muškarci preuzimaju odgovornost u svojoj obitelji', ne samo po pitanju pobačaja, već i po bilo kojem pitanju koje vodi do nejednakosti, diskriminacije i, u konačnici, do zlostavljanja žena."

Podsjetimo, 8. listopada, u bečkoj Villi Mautner-Jäger zatvorena je samostalna izložba hrvatske umjetnice Arijane Lekić-Fridrih. Izložba je zatvorena performansom "feminističke mise", posvećenom mitološkoj figuri Lilith kao simbolu otpora i slobode. Tijekom trajanja izložbe posjetitelji su mogli vidjeti i performans kotrljanja niz stepenice. Objesila je i hrvatsku zastavu s prvim bijelim poljem na kojoj je napisala "ovo nije zastava i zato ju slobodno režite, palite, crtajte po njoj...". Pogledajte OVDJE.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

Snimila film o obljetnici Oluje

Ona je 2015. godine snimila filma Parada koji prati obilježavanje 20. obljetnice vojne akcije Oluja, a u filmu problematizira vojnu paradu u Zagrebu te godine.  "Znam da je npr. u Francuskoj mimohod jedan od najvećih događaja u zemlji i da svi u tome uživaju, ali sigurno postoji distinkcija između onoga što se događa tamo i što se dogodilo u Hrvatskoj prije dvadesetak godina. Hrvatska je zemlja koja je nedavno izišla iz rata i poruke koje se upućuju na obljetnicama nisu poruke pomirenja niti se takvi mimohodi mogu smatrati proslavom. To je pokazivanje sile i manipulacija isključivo u svrhu skupljanja političkih bodova i zapravo je priča o militarizaciji i nacionalizmu. Čini mi se da se opet pripremamo za rat. Ne znam tko će nam biti neprijatelj, ali sigurno ćemo ga naći. Ja sam osobno pacifistkinja i protiv sam bilo kakvih vojnih parada. Ova ima posebnu težinu s obzirom na kontekst, ali mislim da je opasna svaka vrsta paradiranja s oružjem i tenkovima po cesti. U međuvremenu se aktualizirala priča o ponovnom uvođenju vojnog roka i zvanju ljudi u pričuvu. Kad sam snimala film, mislila sam da će teško biti gore, ali stvarnost me demantirala na najgori mogući način. Da je mimohod bio sada, vjerujem da bi atmosfera bila mučnija", rekla je za o filmu za portal Autonomija.

Splitski svećenik osudio gaženje ruža za ubijene žene: 'Neljudskost nema opravdanje'

Autorica je i filma 'Ispočetka', u kojem se bavi političkom kampanjom Jadranke Kosor, a poznata je i po instalaciji postavljenoj u Tkalčićevoj ulici pod nazivom 'Nema žene bolje od krmače', čime je željela ukazati na problematičan upis bećarca na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a. "Iz bećarca se vidi na koji način se u našem društvu tretiraju žene, ali i naš odnos prema ženskom starenju, ženama koje izlaze iz okvira izvan kojeg su muškarci jer su muškarci. Propitujem koncept tradicije i onog što ostavljamo za nama. Djevojčice su od mlade dobi izložene toj vrsti narativa i prihvaćaju je kao svoju baštinu, tradiciju, a mene zanima odnos prema tradiciji. Svojevremeno, tradicionalno, podsjećam, žene nisu imale pravo glasa", istaknula je na tu temu, prenosi Narod.hr.