NAKON PRESUDE VRHOVNOG SUDA

Smajo: Oko 125.000 obitelji koji su imali kredite u francima mogu potraživati svoj preplaćeni novac u privatnim tužbama

Autor

Marijan Opačak

Dugo iščekivana presuda Vrhovnog suda RH po izvanrednoj reviziji broj Rev-2868/2018 donesena je nedavno na olakšanje mnogih. Tom presudom Vrhovni sud utvrdio je kako korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima. 

16.04.2019. u 20:46
Ispiši članak

"Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EURO ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne. Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen)", nedvosmisleno je utvrdio Vrhovni sud.

Što ta presuda, i zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda znače za korisnike razgovarali smo s Denisom Smajom, jednim od prvih članova Udruge Franak. U udruzi je aktivan unatrag šest godina i danas je čelnik udruge. Smajo je pilot na protupožarnom avionu te nastavnik letenja, a kao satnik Oružanih snaga Republike Hrvatske sad se uz vatrene stihije tijekom požarnih sezona bori i protiv stihije kredita u švicarskim francima. 

Riječ je o najmanje tri puta većoj vrijednosti koju dužnici potražuju zbog nezakonitog ponašanja banaka

Ova presuda Vrhovnog suda nedvosmisleno je utvrdila kako osoba koja je konvertirala kredit nije izgubila pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.  Što ova presuda znači za potrošače?

Ova presuda znači da korisnici kredita u švicarskim francima koji su svoje kredite konvertirali mogu tužiti banke, kao i oni koji to nisu uradili jer su ih prije otplatili ili nisu pristali na konverziju. Iako postoje još neki manji rizici, ova presuda o konverziji, nakon što smo prije riješili problem zastare, je po meni zadnja prava prepreka za oluju naših privatnih tužbi.

'Danas bi zapravo mogli prave stvari nazvati pravim imenom, riječ je zapravo o čistoj pljački hrvatskih građana od strane osam banaka, za koju nažalost još nitko nije odgovarao od članova uprave tih istih banaka', kaže Denis Smajo

Koliko su dužnici u prosjeku pretplatili kredite, a koliko novca su gubili zbog divljanja tečaja?

Tu je vrlo teško govoriti o prosjecima, ali kredite generalno možemo podijeliti u dvije grupe. To su stambeni i ostali krediti. U pravilu, ali ne mora biti tako, stambeni krediti su bili većih iznosa i bili su ugovarani na razdoblje od minimalno 20 godina. Takvih je bilo aktivno 2015. godine oko 55.000 kreditnih partija. Ostalih je bilo oko 70.000 kredita, u tom trenutku već otplaćenih, što se najviše odnosi na autokredite i ostale gotovinske kredite.

Moj dojam kojeg sam dobio u kontaktu s mojim frankerima je da je u stambenim kreditima neki prosjek bio vrijednosti preko 100.000 franaka. U zadnje vrijeme sam vidio puno takvih izračuna u slučaju preplaćenih iznosa kod stambenih kredita, u slučaju tužbe za ništetne ugovorne odredbe o kamati i valutnoj klauzuli CHF. Niti jedan takav izračun nije bio ispod 100.000 kn preplaćenih sredstava. Tu sad dodajte još i zatezne kamate i uzmite u obzir da je takvih stambenih kredita bilo oko 55.000 partija, pa ćete onda shvatiti o kakvoj je ogromnoj količini financijskih sredstava riječ.

U slučaju kad bismo izborili apsolutno ništetan ugovor, što još predstoji kao naš idući korak u borbi za pravo, onda je tu riječ o najmanje tri puta većoj vrijednosti koju dužnici potražuju zbog nezakonitog ponašanja banaka. Možda bi danas zapravo mogli prave stvari nazvati pravim imenom, riječ je zapravo o čistoj pljački hrvatskih građana od strane osam banaka, za koju nažalost još nitko nije odgovarao od članova uprave tih istih banaka.

Koliko osoba bi moglo tužiti banke za povrat novca i što to znači za svakog potrošača? 

Kao što sam već naveo, potencijalno je riječ o 55.000 konvertiranih kredita i 70.000 ostalih, što znači da ukupno oko 125.000 obitelji koji su imali te kredite mogu potraživati svoj preplaćeni novac u privatnim tužbama, zajedno sa zateznim kamatama. 

Svjetlo na kraju tunela se itekako nazire

Do kad potrošači moraju dignuti tužbe kako bi dobili razliku u kamatama?

Savez "Potrošač" je podizanjem kolektivne tužbe još 2012. prekinuo zastaru. Presudom u kolektivnoj tužbi u dijelu o kamatnoj stopi koju smo pravomoćno i pozitivno dobili u lipnju 2014. godine, zastara od pet godina je ponovno počela teći, što znači da 13.lipnja ove godine preplaćene kamate odlaze u zastaru, odnosno prestaje mogućnost da se pozivamo na kolektivnu tužbu kako bismo uspjeli doći do svih preplaćenih kamata od dana podizanja kredita. Treba još napomenuti da za kamate to vrijedi za sedam tuženih banaka, dok preplaćene kamate za Sber banku zastarijevaju tek 2023. godine, jer je taj dio pravomoćno presuđen prošle godine, zajedno sa valutnom klauzulom CHF za svih osam banaka. I da ne bude zabune, u pitanju spominjete samo kamate. Itekako sad kad dužnici budu podizali privatne tužbe, po meni treba odmah razmisliti i o tužbi za preplaćeni tečaj zbog nezakonite chf valutne klauzule, pa čak i o tužbi za apsolutno ništetan ugovor. Tu savjetujem dužnicima da se obavezno savjetuju sa svojim odvjetnicima.

Hoće li dužnici nakon ove presude napokon vidjeti svjetlo na kraju tunela? 

Da nisam optimističan i da nisam vjerovao u to svjetlo, ne bih se nikada ovime bavio niti bih gubio svoje vrijeme na volontiranje. Svjetlo na kraju tunela se itekako nazire, samo je sada potrebno uložiti još malo energije u privatne tužbe kako bismo potpuno izašli iz tunela. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.