Smajo: Oko 125.000 obitelji koji su imali kredite u francima mogu potraživati svoj preplaćeni novac u privatnim tužbama

"Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EURO ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne. Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen)", nedvosmisleno je utvrdio Vrhovni sud.

Što ta presuda, i zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda znače za korisnike razgovarali smo s Denisom Smajom, jednim od prvih članova Udruge Franak. U udruzi je aktivan unatrag šest godina i danas je čelnik udruge. Smajo je pilot na protupožarnom avionu te nastavnik letenja, a kao satnik Oružanih snaga Republike Hrvatske sad se uz vatrene stihije tijekom požarnih sezona bori i protiv stihije kredita u švicarskim francima. 

Riječ je o najmanje tri puta većoj vrijednosti koju dužnici potražuju zbog nezakonitog ponašanja banaka

Ova presuda Vrhovnog suda nedvosmisleno je utvrdila kako osoba koja je konvertirala kredit nije izgubila pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.  Što ova presuda znači za potrošače?

Ova presuda znači da korisnici kredita u švicarskim francima koji su svoje kredite konvertirali mogu tužiti banke, kao i oni koji to nisu uradili jer su ih prije otplatili ili nisu pristali na konverziju. Iako postoje još neki manji rizici, ova presuda o konverziji, nakon što smo prije riješili problem zastare, je po meni zadnja prava prepreka za oluju naših privatnih tužbi.

Moj dojam kojeg sam dobio u kontaktu s mojim frankerima je da je u stambenim kreditima neki prosjek bio vrijednosti preko 100.000 franaka. U zadnje vrijeme sam vidio puno takvih izračuna u slučaju preplaćenih iznosa kod stambenih kredita, u slučaju tužbe za ništetne ugovorne odredbe o kamati i valutnoj klauzuli CHF. Niti jedan takav izračun nije bio ispod 100.000 kn preplaćenih sredstava. Tu sad dodajte još i zatezne kamate i uzmite u obzir da je takvih stambenih kredita bilo oko 55.000 partija, pa ćete onda shvatiti o kakvoj je ogromnoj količini financijskih sredstava riječ.

U slučaju kad bismo izborili apsolutno ništetan ugovor, što još predstoji kao naš idući korak u borbi za pravo, onda je tu riječ o najmanje tri puta većoj vrijednosti koju dužnici potražuju zbog nezakonitog ponašanja banaka. Možda bi danas zapravo mogli prave stvari nazvati pravim imenom, riječ je zapravo o čistoj pljački hrvatskih građana od strane osam banaka, za koju nažalost još nitko nije odgovarao od članova uprave tih istih banaka.

Koliko osoba bi moglo tužiti banke za povrat novca i što to znači za svakog potrošača? 

Kao što sam već naveo, potencijalno je riječ o 55.000 konvertiranih kredita i 70.000 ostalih, što znači da ukupno oko 125.000 obitelji koji su imali te kredite mogu potraživati svoj preplaćeni novac u privatnim tužbama, zajedno sa zateznim kamatama. 

Svjetlo na kraju tunela se itekako nazire

Do kad potrošači moraju dignuti tužbe kako bi dobili razliku u kamatama?

Savez "Potrošač" je podizanjem kolektivne tužbe još 2012. prekinuo zastaru. Presudom u kolektivnoj tužbi u dijelu o kamatnoj stopi koju smo pravomoćno i pozitivno dobili u lipnju 2014. godine, zastara od pet godina je ponovno počela teći, što znači da 13.lipnja ove godine preplaćene kamate odlaze u zastaru, odnosno prestaje mogućnost da se pozivamo na kolektivnu tužbu kako bismo uspjeli doći do svih preplaćenih kamata od dana podizanja kredita. Treba još napomenuti da za kamate to vrijedi za sedam tuženih banaka, dok preplaćene kamate za Sber banku zastarijevaju tek 2023. godine, jer je taj dio pravomoćno presuđen prošle godine, zajedno sa valutnom klauzulom CHF za svih osam banaka. I da ne bude zabune, u pitanju spominjete samo kamate. Itekako sad kad dužnici budu podizali privatne tužbe, po meni treba odmah razmisliti i o tužbi za preplaćeni tečaj zbog nezakonite chf valutne klauzule, pa čak i o tužbi za apsolutno ništetan ugovor. Tu savjetujem dužnicima da se obavezno savjetuju sa svojim odvjetnicima.

Hoće li dužnici nakon ove presude napokon vidjeti svjetlo na kraju tunela? 

Da nisam optimističan i da nisam vjerovao u to svjetlo, ne bih se nikada ovime bavio niti bih gubio svoje vrijeme na volontiranje. Svjetlo na kraju tunela se itekako nazire, samo je sada potrebno uložiti još malo energije u privatne tužbe kako bismo potpuno izašli iz tunela.