SLUČAJ HELSINKI Upravni sud poništio i drugu odluku Povjerenstva protiv Plenkovića

Sud je kao i u "predmetu Pokaz" poništio odluku Povjerenstva uz obrazloženje da to tijelo nema ovlast utvrđivati samostalnu povredu načelu djelovanja, već eventualno uz neku drugu povredu zakona.

Za nedostavljanje dokumentacije, sud je naveo da za to izričito nije propisana sankcija i da se za to ne bi trebao voditi postupak, rekla je Hini glasnogovornica Povjerenstva Martina Jurišić, najavivši da će se Povjerenstvo žaliti i na tu odluku Visokom upravnom sudu.

Povjerenstvo je lani krajem prosinca većinom glasova odlučilo da neće pokrenuti postupak protiv Plenkovića i više ministara zbog putovanja Vladinim zrakoplovom u Helsinki na skupštinu Europske pučke stranke jer im nisu dostavljeni potrebni dokumenti.

Utvrdio je, međutim da su premijer i četiri ministra povrijedili načela djelovanja propisana Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, tj. postupali su nesavjesno, neodgovorno i netransparentno vezano uz nedostavu dokumentacije.

Upravni sud je 9. ožujka prihvatio tužbu premijera i poništio odluku kojom je Povjerenstvo utvrdilo da je premijer u slučaju imenovanja njegova kuma Igora Pokaza veleposlanikom u Londonu prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti.

Ročište održano u četvrtak pred zagrebačkim Upravnim sudom proglašeno je hitnim s obzirom na odluku kojom se odgađaju do 1. travnja sva zakazana ročišta, osim hitnih.

U Povjerenstvu kažu da bi se svi postupci Povjerenstva trebali riješiti u roku 60 dana, što pretpostavlja hitnost i da ne mogu prigovoriti sudu što je poštivao rok. No, dodaju da su uočili prasku da se sudovi u nizu slučajeva nisu pridržavali tog roka te da odluku nisu donosili ni u godinu dana.

Osim toga, rekla je Jurišić, za sljedeći tjedan bio je na istom sudu zakazan još jedan predmet Povjerenstva koji je također hitan, ali je otkazan.

Odluke Povjerenstva premijer je osporavao tužbom pred Upravnim sudom, dovodeći u pitanje ovlaštenje Povjerenstva da donosi deklaratorne odluke kojima utvrđuje povredu "članka 5. Zakona", odnosno načela djelovanja jer smatra da se u toj odredbi isključivo propisuju opća načela postupanja dužnosnika te da zakonom nije predviđena mogućnost izricanja sankcija radi kršenja tih načela.