Slovenski i hrvatski ljevičari spor oko Piranskog zaljeva nazvali 'prodavanjem nacionalističke magle'

"Radi se o zaljevu u kojem većina ljudi iz Slovenije i Hrvatske nikad nije bila, niti će ikad ondje biti, niti im je bitno gdje je zapravo granica. Također, gdje će biti granica u praksi nema nekog značenja. Slovenski i hrvatski brodovi su i do sada slobodno prolazili, ribari su slobodno ribarili, a obje su zemlje ionako u EU. Sve silne priče o 'nacionalnim interesima' hrpa su besmislica idealnih i za politiku bacanja prašine u oči", ističu iz Radničke fronte i Levice.

Također se pitaju je li u "nacionalnom" interesu ribara, bilo hrvatskih ili slovenskih, da isplovljavaju pod pratnjom policijske flote i ribare usred agresivnih manevara tih flota i je li u interesu radnika i radnica da se, umjesto svojim interesima, bave "nacionalnim pitanjima" i produbljivanjima nacionalnih sukoba.

"Politički folklor" u Piranskom zaljevu

"Manija militarizacije, zveckanje oružjem i pozivanje na rat nisu u interesu ni jednog ni drugog naroda. Jesu pak u interesu huškača kojima je samo do očuvanja statusa quo i socijalnih nejednakosti", ocjenjuju u priopćenju.

Osvrću se i na gospodarsko i društveno stanje u Hrvatskoj i Sloveniji.

"Dok političari prodaju priče o nacionalnim interesima u Piranskom zaljevu, istovremeno u Hrvatskoj pokazuju nebrigu za najosjetljivije skupine –  za bolesnu djecu koja hitno trebaju lijekove, penzionere koji kopaju po kontejnerima, siromašne i nezaposlene, blokirane i ovršene. Hrvatska se suočava s dosad najvećim iseljavanjem mladih iz zemlje što će uskoro dovesti do kolapsa mirovinskog sustava i još većeg društvenog raslojavanja na bogate i siromašne. U ovom trenutku je, po Eurostatovim podacima, čak 1,18 milijuna ljudi u Hrvatskoj u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U trenutku kada se hrvatski ministar financija hvali BDP-om, suficit samo znači poboljšavanje rejtinga za daljnje zaduživanje, ne i bolji život za sve. Umjesto da spašavaju proizvodnju, znanost, obrazovanje i zdravstvo, vladajući troše za nove automobile i mobitele", upozoravaju.

U Sloveniji je pak, dodaju, radništvu dosta mjera štednji, učitelji se pripremaju na štrajk, a borba trafikanata je pokazala svu bijedu atipičnih oblika rada. Iako se i slovenski ministri hvale izlaskom iz krize, sasvim je jasno kako taj prividan ekonomski rast ne znači dobrobit za sve. Oko 280.000 stanovnika, ili svaki sedmi stanovnik Slovenije, živi ispod granice siromaštva. U Sloveniji se socijalne i ekonomske razlike neprestano produbljuju (razlika minimalne i prosječne neto plaće je najviša u EU). Čak se djeca u Sloveniji počinju socijalno i ekonomski raslojavati, pa se socijalne razlike sve više reflektiraju i na pismenost - istraživanja su pokazala da su bogati kudikamo pismeniji od siromašnih.

Levica i Radnička fronta smatraju da su politički spektakli, poput ovog u Piranskom zaljevu, sasvim logičan folklor koji prati daljnje rastakanje socijalne države i trećeg vala privatizacije te zajedno upozoravaju na jalovost aktualnog političkog igrokaza.

"S druge strane 'granice', kao i sa ove strane 'granice', nalaze se ribari, radnici i radnice, obični ljudi, naše sestre i braća, koji dijele isti interes - živjeti u miru i od svojeg rada, dostojanstvenim životom. More i priobalje javno su dobro kojim bi se trebalo i moglo upravljati zajednički, vodeći računa o interesima lokalnog stanovništva, a ne fiktivnih 'nacionalnih interesa'", poručuju iz hrvatske Radničke fronte i slovenske Levice.