Slovenija je ratovala svega deset dana: Evo kako im je to pošlo za rukom

Naime, rat u Hrvatskoj započeo je u ožujku napadom JNA na Pakrac, a užasi su se nastavili događajima na Plitvičkim jezerima gdje je pala i prva žrtva Domovinskog rata, da bi uslijedio pokolj u Borovu Selu.

Srpska strana pokušala je smanjiti značaj ovih sukoba u Hrvatskoj, pa ih je nazivala incidentima, no ovakav masovan i agresivan napad na Sloveniju koji se dogodio u lipnju 1991. godine odmah je okarakteriziran kao rat, iako je trajao samo nekoliko dana. Mada je bilo za očekivati da će JNA vrlo brzo svladati pripadnike slovenske Teritorijalne obrane, to se nije dogodilo. Dapače, jugoslavenska mega vojska izvukla je deblji kraj i puno veći broj žrtava.

Da će se Slovenija odcijepiti od Jugoslavije, bilo je sasvim jasno još u siječnju 1990. godine, kada su tamošnji komunisti potpuno "zamrzli" odnose s ostatkom zemlje. Ova zemlja također je imala koristi od složene financijske sheme iz travnja 1991. s jamstvom Narodne banke Jugoslavije u Beogradu. Zbog toga je jugoslavenski dinar izgubio gotovo 50 posto svoje vrijednosti, međutim Slovenija je osigurala znatne pričuve u stranoj valuti, koja joj je financirala prijelaz u neovisnost. Prema nekim izvorima, pregovori Ljubljane i Beograda oko povratka dijela tih fondova pomogli su u stvaranju neovisnosti Slovenije.

Foto:  Wikipedia/povijesti.hr/Screenshot

Priskrbili novac i oružje

Ipak, Slovenci su znali da ne mogu računati samo na novac. Naime, slovenski TO odsjekao je JNA od njezinih izvora i vojarni kako bi spriječila razoružavanje koje je doživjela Hrvatska, te su ranije većinu skladišta s opremom i naoružanjem stavili pod nadzor iz čega je razvidno da su njihova policija i službe sigurnosti bile su mnogo pripremljenije za velikosrpske pretenzije od Hrvata, piše Povijest.hr.

Sve je započelo kada je JNA 26. i 27. lipnja 1991. godine krenula u preuzimanje graničnih prijelaze s Italijom, Austrijom i slovenskom granicom s Mađarskom radi "uspostavljanja graničnog režima i zaštite integriteta zemlje". Jedinice 13. korpusa JNA krenule su iz vojarne u Ilirskoj Bistrici prema talijansko-slovenskoj granici, a predvodio ih je general Marjan Čad praćen s 350 vojnika, 11 tenkova, pet oklopnih transportera i šest protuoklopnih oružja bez odobrenja generala Konrada Kolšeka, tada zapovjednika 5. armijske oblasti.

Tenkove koji su iz vojarna u Hrvatskoj krenuli na Sloveniju pokušali su zaustaviti hrvatski civili koji su prosvjedovali. Zagrepčani nisu imali nikakvo oružje, osim priručno pripravljenih sredstava poput Molotovljevih koktela kojima su napali tenkovske postrojbe po izlasku iz vojarne "Maršal Tito" i krenule prema Sloveniji, pri čemu ih je nekoliko i zapaljeno. U nedostatku topništva, JNA se nije dobro snalazila tako da su slovenske TO odsjekle kolone vozila i podigle prepreke kako bi spriječile daljnju invaziju. Političari u Ljubljani računali su s tim da JNA neće htjeti rat na dugo razdoblje, što se pokazalo točnim jer je Beograd htio usmjeriti svoje snage protiv Hrvatske, te se nije htio boriti na dvjema bojišnicama.

Foto:  Wikipedia/povijesti.hr/Screenshot

Sjajni u obrani, ali nije prošlo bez ratnog zločina

Do ponoći 27. lipnja JNA je zauzela sve granične prijelaze na talijansko-slovenskoj granici, skoro sve prijelaze na austrijskoj granici i nove prijelaze uspostavljene duž slovenske granice s Hrvatskom. A onda je započeo pakao u kojem je JNA imala 44 do 65 poginulih vojnika, izgubila je 31 tenk i 230 borbenih vozila, a Fond za humanitarno pravo navodi da su u ratu poginula 23 državljana Srbije, dok je slovenska strana imala 16 poginulih vojnika i 6 civila.

Nova promjena u imenima ulica: Ustaški ministar 'ustupa' mjesto mladom heroju Domovinskog rata

Iako je sa slovenske strane sve teklo po planu, njihove su snage 2. srpnja navodno počinile ratni zločin, no to nikada nije dokazano jer se nikada nisu pokrenuli sudski procesi. Tako do danas pred slovenskim, ali niti međunarodnim sudom u Haagu, nitko nije odgovarao za zločin na graničnom prijelazu Holmec, gdje su se s bijelom plahtom u rukama pokušali predati 18-godišnji redovni vojnici JNA.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata”, kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.