SVE IH JE VIŠE

Slovenci drhte zbog onog što će se u Hrvatskoj dogoditi 1. siječnja

Autor

im

Prema neslužbenim podacima, Slovenci u RH posjeduju oko 115.000 nekretnina, od kojih je većina na obali. Samo u 2023. godini, prema podacima hrvatske Porezne uprave, kupljeno je nešto manje od 3400 nekretnina. U 2022. godini bilo ih je oko 3300, a u 2021. godini oko 2300.

25.09.2024. u 08:20
Ispiši članak

Od najavljenog poreza na nekretnine koji će u Hrvatskoj stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine ne strahuju samo hrvatski već i strani vlasnici nekretnina. Posebno se to odnosi na Slovence koji su posljednjih godina pojačano kupovali nekretnine na hrvatskoj obali. Slovenski kupci, tvrde agenti za nekretnine, najčešće se odlučuju za kupnju nekretnine na obali, i to apartmana.

Procjenjuje se da najviše četvrtina njih nekretninu kupuje kao investiciju ili za iznajmljivanje, dok ostali iz vlastite potrebe. Iz nekretninskih krugova ovih dana umiruju Slovence i poručuju da ne vide razlog zašto bi zbog poreza njihove nekretnine spustile vrijednost, posebice one koje najčešće kupuju Slovenci, jer je njihov broj ionako ograničen. Izdano je manje građevinskih dozvola, a ograničena je i gradnja.

U industriji nekretnina već je neko vrijeme primjetan trend seljenja kapitala iz banaka u nekretnine. Slovenski kupci ulažu u nekretnine na Kvarneru i u Istri ponajviše zbog stabilizacije cijena u Hrvatskoj, odnosno zbog dobre mogućnosti iznajmljivanja apartmana i s obzirom na dobre povrate uloženih sredstava, piše Ljubljansko delo.

FOTO: Pixabay

Zabilježen porast od 20 posto u broju upita slovenskih kupaca

No, kako ovih dana pišu brojni slovenski mediji, i među slovenskim kupcima u Hrvatskoj ima onih koji se mogu "pohvaliti" većim brojem nekretnina, i to kao investitora u gradnju stanova. S obzirom na to da je prodaja posljednjih godinu dana ipak malo "prikočila", na bogatije Slovence će se zapravo poprilično "očešati" novi porez na nekretnine. No, slovenski interes za Hrvatskom ne jenjava. Tako je u prvom dijelu godine zabilježen porast od 20 posto u broju upita slovenskih kupaca za nekretninama u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu.

Ovaj trend ukazuje na to da će Slovenci i ove godine prednjačiti među kupcima nekretnina na hrvatskoj obali, piše internetska tražilica za nekretnine Crozilla u svom nedavno objavljenom blogu, pozivajući se na podatke Indomio mreže. Prema analizi podataka Indomija – Istra, Kvarner i Dalmacija – najpoželjnije su regije za slovenske kupce, a posebice otok Krk. Zbog svoje spremnosti da plate više za kvalitetne nekretnine na dobrim lokacijama, Slovenci značajno utječu na rast cijena na hrvatskom obalnom tržištu.

I hrvatski turizam polako se okreće provjerenoj metodi: 'Ljudi misle da je to izumrlo u 70-ima'

Pri tome su zamijenili Nijemce koji su prije nekoliko godina na sličan način utjecali na ovdašnje tržište. Usporedbe radi, na talijanskom tržištu, u regijama koje su blizu Slovenije, prosječne cijene nekretnina puno su jeftinije nego popularne destinacije na hrvatskoj obali. Tako je u regiji Emilia-Romagna prosječna cijena kvadrata 2217 eura, u Friuli Venezia Giuliji 1830 eura, a u Venetu 2235 eura, pokazuju podaci portala Immobiliare.it, piše Poslovni dnevnik.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.