ORGANIZIRA PROSVJED 'PRAVDA ZA DJEVOJČICE'

Slaven Letica: Zašto Jelena Veljača ne traži ostavke Bošnjakovića i Plenkovića?

Autor

lub

Da Jelena Veljača nešto zna i da joj je istinski stalo do sudbine različitih žrtava pravosuđa, tražila bi ostavku ministra Dražena Bošnjakovića i premijera Andreja Plenkovića, a ne bi prizivala i poticala ohlokraciju, vladavinu rulje, kaže istaknuti politički analitičar Slaven Letica.

18.10.2019. u 19:15
Ispiši članak

Njegovu objavu s Facebooka prenosimo u cijelosti:

"ZAŠTO ZAPRAVO JELENA VELJAČA NE TRAŽI OSTAVKE DRAŽENA BOŠNJAKOVIĆA I ANDREJA PLENKOVIĆA

Hrvatska ohlokracija (vladavine rulje) i agresivna oholo-kracija Jelene Veljače

Bilo je samo pitanje vremena kada će se opće nezadovoljstvo ljudi s hrvatskim pravosuđem preliti na ulice.

Izravni povod za to bila je odluka istražnog sudca (službeno je to „sudac istrage“) zadarskog Županijskog suda Ivice Markovića da pet mladića prijavljenih za višestruko silovanje malodobne djevojčice nakon ispitivanja pusti iz istražne tamnice.

Iako je izvan-raspravno vijeće zadarskog Županijskog suda jučer odredilo istražni zatvor petorici osumnjičenika, gnjev i bijes pretežitog dijela javnosti nije se stišao.

Posebno je ljuta, gnjevna i neobuzdana glumica i premijerova miljenica-štićenica Jelena Veljača koja u subotu na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu organizira prosvjed pod nazivom „Pravda za djevojčice“.

Sve je to logično i moglo bi imati neke pozitivne posljedice da spomenuta glumica ne koristi konkretni slučaj, kao i onaj poznat pod zastrašujućim nazivom „bacanje djece s balkona“, za agresivnu protu-vjersku i neznalačku „feminističku“ samo-promidžbu.

Jedna od žrtava te zastrašujuće agresije jučer je postala i moja žena koja se za prava žena žrtava nasilja – u miru i ratu – bori već više od pola stoljeća.

U jednoj od bezbrojnih rasprava na facebooku o toj temi, u kojoj se Jelena Veljača okomila na hrvatskog branitelja i oca dvije djevojke V.M., nazvavši ga „rubnim ženomrscem“ i pripadnikom misteriozne „šovinističke katoličke klike“, pohvalivši se usput kako je pozvana u „španjolsku ambasadu“ kako bi govorila o spolnom nasilju i silovanju, moja ju je draga Goga uljudno priupitala je li tamo pozvana kao – ekspertica. Učinila je to u zao čas.

Evo te kratke prepiske izmeću istinske, teorijski potkovane i iskustveno potkovane (tijekom rata organizirala je liječničku i sestrinsku pomoć ženama-žrtvama ratnih stradanja i progonstva, među kojima su bile i silovane žene) feministkinje i agresivne feminističke manekenke.

Jelena Veljača (naslovljeno na Velimira Milakovića): Dakle sličan slučaj, jednaka šovinistička katolička klika u sudačkoj praksi; ulica je pokazala što misli, dječaci su u zatvoru na 15 godina. Vaše stavove o tome da ‘pa kaj, cura je tam već živjela’ ću preskočiti s komentarom jer smatram da je rubno ženomrzački. Upravo idem u španjolsku ambasadu govoriti o sličnostima jednog od ključnih slučajeva seksualnog nasilja za njihovu sudačku praksu a vama pozdrav.“

Gordana Cerjan – Letica: „Nešto ne razumijem – Vi ćete u španjolskoj ambasadi govoriti o “sličnostima jednog od ključnih slučajeva seksualnog nasilja za njihovu sudačku praksu”?! Ekspertno?“

Jelena Veljača: „Ekspertno očito neću, nisam pravnica, ne znam čemu ironija. Mislim da španjolska ambasada želi osobu koja je medijski zanimljiva a istovremeno je aktivna u području borbe za ženska prava. Nije ovo tema, tema je gender equality i u pitanju je okrugli stol na kojem, uz mene, govore i Tena Šimonović, Rada Borić i Sanja Juras. Dođite u europski dom u 11. Ne znam što bih vam više rekla osim da ste bezrazložno i okrutno ironični i da svi imamo pozicije u ovom društvu koje koristimo najbolje što možemo. Vaš izbor je jutros bila okrutnost i jal i meni je to nepodnošljivo i prije svega bijedno. Ukoliko je cilj bio dokazati da ja nisam pravne struke, doista ne trebate voditi taj križarski rat. Nikad nisam žudila za tom diplomom niti tvrdila da ju imam. Ono o čemu mogu govoriti ekspertno je kako organizirati prosvjed. I o tome ću i govoriti. Hvala na užasnoj energiji, podsjetili ste me, još jednom, koliko su ljudi odvratni.“

Gordana Cerjan-Letica: „Sada mi je jasnije. Vi dakle nećete govoriti ‘o sličnostima jednog od ključnih slučajeva seksualnog nasilja za (španjolsku) sudsku praksu’ već ‘kako organizirati prosvjed’. Da ste tako odmah i napisali, poštedjeli biste se ovog psihološkog autanja.“

Zanimljivo je da Jelena Veljača i njene militantne družice u svojim zahtjevima ne traže ostavku ministra Dražena Bošnjakovića, pa i Andreja Plenkovića, nego ih pozivaju i mole za suradnju, dok javno vode rat protiv “katoličkih talibana”, “zadarskih hadezeovaca” i „odvratnih ljudi“ koje prepoznaju, vjerovali ili ne, u mojoj ženi, uz to i baki četiri djevojčice, pokazuje zapravo čemu one teže: moći, novcu, publicitetu, glamuru.

Kad je u pitanju samo politički zarobljeno i korumpirano pravosuđe, iščeznuće povjerenja ljudi u njega logična je posljedica tih činjenica. Istraživanja eurobarometra pokazuju da je povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe – u DORH, građanske, kaznene i trgovačke sudove, sudce, državne odvjetnike, ali i u Vrhovni sud i Ustavni sud – najmanje u Europskoj uniji.

Istodobno, analiza Europske komisije pokazuje da Hrvatska ima relativno – u odnosu na broj stanovnika – najviše sudaca u Europskoj uniji.

Dakle, da Jelena Veljača nešto zna i da joj je istinski stalo do sudbine različitih ŽRTAVA PRAVOSUĐA, tražila bi ostavku ministra Dražena Bošnjakovića i premijera Andreja Plenkovića, a ne bi prizivala i poticala OHLOKRACIJU, vladavinu rulje.

Dakako, ona ohlokraciju koristi kao puko sredstvo za ostvarenje krajnjeg cilja – osobne medijske OHOLO-KRACIJE.", napisao je Letica na Facebooku.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.