Slab odaziv birača, nepopunjene brojne kandidature, a sada je objavljeno koliko će nas to sve koštati

Do tada bi županije, gradovi i općine u kojima će se izbori održati trebali na svojim mrežnim stranicama objaviti cjelovita izvješća o troškovima, jer ih i "pokrivaju" iz svojih sredstava, na isti način kao što je slučaj sa lokalnim izborima.  

Izborni materijal poskupio oko 40 posto

Za sada je poznato da je izborni materijal (listići, zapisnici, glasačke kutije itd.) u prosjeku oko 40 posto skuplji nego je bio 2019., kada su održani posljednji manjinski izbori. 

U Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) trenutno ne raspolažu podatkom koliko će se listića i ostalog izbornog materijala tiskati, jer na ovim izborima ono ih ne naručuje, niti plaća.

Trošak izbornog materijala pada na teret pojedine jedinice ili se pod određenim uvjetima dijeli ako se istodobno održavaju izbori za  manjinska vijeća općine odnosno grada i županije.

Tada svaka općina i grad odnosno županija snosi troškove naknade za svoje izborno povjerenstvo i svoja stručna tijela, a naknadu za biračke odbore i zajedničke materijalne troškove jedinice snose u jednakim dijelovima, objašnjava DIP.

Podaci o kandidaturama i kandidatima upućuju, pak, da nema prevelikog zanimanja za izbor manjinskih vijeća i predstavnika, tijela koja imaju savjetodavnu u sredinama u kojima se biraju, pogotovo među mladima.

Mlade manjinski izbori ne zanimaju

Naime, zbog izostanka pravovaljanih kandidatura, neće se izabrati četvrtina vijeća i predstavnika, a od 5700 kandidata samo ih je 536, tj. oko 9, 5 posto mlađe od 30 godina.

Kandidati za vijeća i predstavnike u prosjeku imaju 53 godine i većinom su muškarci (63 posto).

Gledaju li se samo kandidati za predstavnike, prosjek godina im je 57,5 i u prosjeku su godinu stariji nego su bili 2019. godine.

Saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj ističe dva razloga za slabu zainteresiranost za manjinske izore: prijedlozi vijeća i predstavnika slabo se prihvaćaju, a naknade za rad su im više nego skromne, u nekim sredinama tek desetak eura mjesečno.

U iščekivanju izborne nedjelje koja će pokazati kakvo je zanimanje birača, treba podsjetiti da će se izbori održati u 201 jedinici – 19 županija, u Zagrebu, 65 gradova i 116 općina. Birat će se 339 vijeća i 106 predstavnika.

Manje je to nego prije četiri godine, a posljedica je pada broja stanovnika, pa dakle i pripadnika nacionalnih manjina, kojeg je pokazao posljednji popis stanovništva.

Biračkih mjesta 840, angažirat će se 6000 osoba

Glasovat će se moći na 840 biračkih mjesta, a očekuje se da će na izborni dan biti angažirano oko 6000 osoba.

Članove manjinskih vijeća birat će pripadnici 14 manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, njemačke, romske, rusinske, slovačke, slovenske, srpske, talijanske i ukrajinska), predstavnike njih 19, uz navedene i pripadnici bugarske, poljske, ruske, turske i židovske manjine.

Na manjinskim izborima glasovati mogu samo birači s prebivalištem u Hrvatskoj i samo u mjestu svog prebivališta te oni koji imaju važeću osobnu iskaznicu.

Prvi manjinski izbori održani su 2003., dakle prije dva desetljeća, a na svim dosadašnjim odaziv je bio vrlo slab, na onima u 2019. odazvalo se oko 10 posto birača od 250 tisuća.