SKUP ANTIFAŠISTA Goldstein poručio da Hrvatska ne može preživjeti sa ustašonostalgijom!

"I danas neprestano treba ponavljati tko je u Drugome svjetskom ratu bio na pravoj, a tko na krivoj strani - ustaše su bili na krivoj strani i četnici su bili na krivoj strani", istaknuo je Goldstein, dodajući da su partizani i antifašisti tada bili jedina snaga koja je mogla stvarati uvjete za suživot te da je povijesna istina i činjenica da su u Hrvatskoj od 1943. do 1945. godine partizani i oni koji su ih podržavali bili većina. "Svi ustašo- i četnikonostalgičari i prateća ekipa mogu se postaviti na trepavice, ali to je istina, a pošto je neki očito nisu svjesni, treba je stalno ponavljati", poručio je.

"S ovim valom povijesnog revizionizma koji je zapljusnuo ovu zemlju mi ne možemo živjeti... Mi, Hrvatska i Hrvati s ustašonostalgijom danas ne možemo preživjeti i funkcionirati kao narod među narodima", rekao je Goldstein. 

Istaknuo je kako vjeruje da će, kako je rekao, "građanski Zagreb imati dovoljno snage da se odupre valu revizionizma, koji u ofenzivi nakon rušenja imena Trga maršala Tita sad juriša na uklanjanje nedavno vraćenog spomenika Ivi Loli Ribaru". Dodao je da tako bilo i s Trgom žrtava fašizma, pa je opet vraćen.

Zadatak partizanskog voda, koji je preodjeven u domobransku postrojbu ušao preko mosta na Korani u okupirani Karlovac, bio je osloboditi partijskog sekretara Marijana Čavića iz bolnice, u koju ga je prevezla ustaška policija jer se, mučen u zatvoru, pokušao ubiti. Akcija voda Prvoga kordunskog odreda nije uspjela jer u bolnici nisu zatekli Čavića, koji je već bio vraćen u zatvor. Na proboju iz Karlovca prema Kordunu poginuo je Karlovčanin Ivica Gojak.

Novinari BBC-ja objavili su, u tadašnjemu propagandnom stilu, da su partizani oslobodili Karlovac kako bi ohrabrili antifašističke borce, rekao je Goldstein na skupu na kojemu je bila i Tatjana Holjevac, kći poslijeratnoga legendarnog gradonačelnika Zagreba.

Poslije te akcije Prvoga kordunskog odreda, prevezen je u Zagreb, gdje je ponovno, bez uspjeha, izvedena akcija spašavanja. Čavić je odveden u logor Jasenovac, gdje je ubijen krajem 1941. godine. Narodnim herojem proglašen je 27. studenoga 1953.