Skoko progovorio o hrvatskom novinarstvu: 'Ovo pokazuje kakvo bi ono trebalo biti'

Riječ je o radovima nastalima u sklopu četvrtog ciklusa ovog Projekta koji se provodio na temelju bespovratnih sredstava proslijeđenih od Ministarstva kulture i medija u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću. Početni iznos bespovratnih sredstava od milijun kuna 2022. godine  značajno je povećan na milijun i petsto tisuća kuna, odnosno dvjesto tisuća eura za 2023. godinu. Zbornik su predstavili članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica te prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. O svojim iskustvima sudjelovanja u projektu govorili su novinari, autori tekstova objavljenih u Zborniku izabranih radova, Smiljana Škugor-Hrnčević, Branimir Gubić, Tanja Rudež i Dušan Miljuš.

Kroz program je vodila novinarka i radijska voditeljica Tamara Loos. "Predstavljajući ovaj Zbornik izabranih radova, već četvrtu godinu zaredom, govoreći o medijima, na prvo, ono najvažnije mjesto koje mu i pripada, stavljamo kvalitetno i profesionalno novinarstvo. Novinarstvo kao javno dobro i temelj demokracije. Kao što znate, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je i u četvrtom ciklusu, u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću, sredstva za nastavak programa Poticanja novinarske izvrsnosti, projekt provodi Agencija putem javnih poziva, a pristigle novinarske projekte ocjenjuju dugogodišnji cijenjeni novinari i novinarke, čiji su rad prepoznali i potvrdili njihovi čitatelji, slušatelji i gledatelji", kazala je Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija.

"I to je upravo bitan put transparentnosti, što ću uvijek isticati ne samo kao aktualna ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, već i  kao bivša dugogodišnja novinarka koja je prošla put od lokalnih do nacionalnih, tiskanih i elektroničkih medija – radija i televizije. Također, moram naglasiti kako Ministarstvo kulture i medija iz godine u godinu podržava poticanje novinarske izvrsnosti i kroz strateške dokumente kao što je u prosincu 2023. na Vladi usvojen Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027.  godine, u kojemu je kao jedan od posebnih ciljeva i mjera navedeno: Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma, odnosno konkretno: Poticanje kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima", istaknula je.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

'Presretni smo što smo shvatili da naši napori nisu uzaludni'

"Ovaj projekt pokušava pomiriti odnos između javne i gospodarske funkcije medija stavljajući u prvi plan novinara kao nositelja ideje i projekta – novinara koji istražuje i objavljuje. Ovo je put do kvalitetnog novinarstva", rekao je Josip Popovac, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije. "Projekt poticanja novinarske izvrsnosti empirijski je dokazao ne samo da postoji potreba kolega novinara za kvalitetnim novinarstvom, nego i da postoji publika koja je željna takvih sadržaja. U proteklih se pet godina na javne pozive Agencije za elektroničke medije odazvalo 528 autorica i autora, mnogi i po više puta, uz sudjelovanje 198 elektroničkih publikacija, a podaci o čitanosti objavljenih novinarskih serijala dosižu i desetke tisuća pojedinačnih pregleda", izjavila je Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Poticanja novinarske izvrsnosti.

"Presretni smo što smo shvatili da naši zajednički napori nisu uzaludni. U ovom je Projektu u središtu novinar, ali ne kao netko kome treba dodijeliti milostinju zbog teškog položaja u kojem se struka nalazi, nego kao netko tko na vrlo jasan i transparentan način dobiva poštenu naknadu za svoj istraživački i intelektualni rad. Ono što nama svima u životu nedostaje je vrijeme. Dodjelom bespovratnih sredstava novinarima i novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa pružili smo im priliku da imaju vrijeme za izradu i provjeru svojih projekata, jer se često dogodi da zbog brzine dolazi do nehotične objave pogrešnih ili nepotpunih informacija. Svjesni smo da mnogi novinari teško prihvaćaju provjeru činjenica od strane fact-chekera, a kako je ovaj Projekt i neka vrsta alata za autoregulaciju i samoprovjeru, njegovo bi osnaživanje koristilo redakcijama koje žele kvalitetno novinarstvo provjerenih činjenica", kazala je.

"Stoga smatramo da je Projekt poticanja novinarske izvrsnosti ne samo u potpunosti komplementaran s dosadašnjim projektima Agencije za elektroničke medije Medijska pismenost te Žene i mediji, nego i s najnovijim projektom provjere točnosti informacija. Zahvalni smo svim kolegicama i kolegama novinarima, elektroničkim publikacijama, novinarskim udrugama, Ministarstvu kulture i medija. Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i drugim subjektima, a posebice Vladi Republike Hrvatske, koji su prepoznali i podržavaju ovaj Projekt", poručila je. "I ovogodišnji zbornik je riznica iznimno kvalitetnih i profesionalno napisanih novinarskih radova, koji nas odabirom tema, pristupom i načinom obrade obogaćuju, educiraju i inspiriraju, te pokazuju koliko je važno objektivno, pošteno i profesionalno novinarstvo, odnosno koliko u hrvatskim novinarskim redovima imamo znanja, odgovornosti, pa i profesionalne hrabrosti", rekao je prof. dr. sc. Božo Skoko, redoviti  profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

FOTO: Tonci Plazibat / CROPIX

'Ovo pokazuje kakvo bi ono trebalo biti'

"Svjesni smo kako se u utrci da što prije dođemo do čitatelja, vrijeme produkcije kontinuirano smanjuje, kako mediji kontinuirano muku muče s budžetima za ozbiljnija istraživanja, a izbor tema postaje sve stereotipniji u potrazi za klikovima i čitanosti, dok je pritisak na medije različitih interesa sve veći… U takvim okolnostima često stradavaju profesionalnost i društvena odgovornost, odnosno temeljno poslanje medija da informiraju, educiraju, šire nam horizonte i prenose kulturno nasljeđe, a dojmovi zasjenjuju činjenice. Ovaj projekt ispravlja taj deficit te potiče izvrsnost u hrvatskom novinarstvu i pokazuje kakvo bi novinarstvo trebalo biti", istaknuo je Skoko.

O projektu Poticanja novinarske izvrsnosti: Agencija za elektroničke medije pokrenula je projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, ranjivih skupina, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, industrije zabave, života u doba pandemije, posljedica i obnove nakon elementarnih nepogoda, odnosa RH prema njenim građanima u dijaspori, međunarodnih odnosa te Europske unije i EU politike.

Portugalski novinari popljuvali Split i Poljud: 'Ovo je karakteristično za bivšu Jugoslaviju'

Povjerenstvo za ocjenjivanje novinarskih projekata, uz predsjednicu Anitu Malenicu, članicu Vijeća za elektroničke medije, čine ugledne novinarke/novinari Mislav Miholek, Ivana Petrović, Davor Ivanković, Mato Jerkić, Mato Pejić i Gordana Škaljac Narančić. Na Javni poziv u 2023. godini prijavljeno je ukupno 200 novinarskih projekata od čega je 198 prijava bilo pravovaljano. Povjerenstvo za ocjenjivanje predložilo je Vijeću za elektroničke medije najbolje ocijenjene projekte, a u konačnici je ostvareno 114 novinarskih projekata s ukupno 718 objavljenih članaka. U Zborniku izabranih radova nalazi se i tekst glavnog urednika portala Direktno Darka Markušića te novinarke i urednice Katarine-Kaje Župančić koji su sudjelovali u Poticanja novinarske izvrsnosti 2023. godine.