Škare-Ožbolt: Nama nije dana mogućnost da se branimo. Ukrajina ima praktički slobodne ruke i svu pomoć ovoga svijeta

"Vi ste upravo vidjeli da se u Zagrebu u ponedjeljak i utorak okuplja čitav demokratski svijet koji ulaže velike napore kako bi se zaustavila kriza u Ukrajini. Osudili smo rusku invaziju na Ukrajinu, pokazali smo solidarnost i svu moguću pomoć prema Ukrajini. Ovdje se želi stvoriti još jači međunarodni pritisak na Rusiju, osuditi njezine zločine koje je počinila i ocrtati parametre međunarodne politike koja bi išla prema okončanju ove situacije. Ovdje smo svi suglasni u tome da je Krim dio Ukrajine te da se međunarodno pravo treba poštovati", poručio je ministar Grlić Radman.

Vesna Škare-Ožbolt, bivša savjetnica predsjednika Franje Tuđmana za politička pitanja i bivša ministrica pravosuđa, ističe kako je u pitanju veliki događaj i za hrvatski parlament i za međunarodnu politiku.

"Za Hrvatsku ovakav skup znači afirmaciju. Hrvatska je na neki način i najbolji domaćin jer razumije sve te odnose, posebno jer su neke situacije vrlo slične", rekla je. 

Ljubo Runjić, s Veleučilišta u Šibeniku, objašnjava kako ruska agresija na Ukrajinu predstavlja brutalno kršenje međunarodnoga prava.

"S međunarodno-pravnog aspekta izuzetno je bitno da je na ovoj Krimskoj platformi došla osuda ruske agresije koja predstavlja brutalno kršenje međunarodnoga prava, a također će se pozvati i na kažnjavanje odgovornih koji su naredili agresiju na jednu suverenu državu. Tim se šalje jasna poruka čitavome svijetu da postoji i dalje ustrajnost u osudi ruske agresije, ustrajnost u nepriznavanju aneksije Krima ali i ovih kvazi referenduma kojima smo svjedočili prije nekoliko tjedana. Ti referendumi nisu u skladu s međunarodnim pravom i Rusija ne može tako proširivati svoje područje izvan svojih granica", naglasio je Runjić.

Škare Ožbolt je objasnila koje su sličnosti i razlike između situacije u Ukrajini i one koju je naša zemlja prošla tijekom i poslije Domovinskoga rata.

"Hrvatska tada nije bila međunarodno priznata, nije bila subjekt međunarodnog prava u to vrijeme i situacija je bila puno teža za nas. Imali smo embargo na oružje, nije nam dana mogućnost da se branimo. Ukrajina evo ima praktički slobodne ruke i svu pomoć ovoga svijeta da se obrani. Naša mirna reintegracija Podunavlja je jedina uspješna mirovna misija u svijetu i dan danas 100- postotno uspjela misija", ustvrdila je. 

Runjić je poručio da je potrebno razlučiti odgovornost pojedinaca za počinjene zločine od procesuiranja Rusije kao agresora.

"To je jedino moguće pred Međunarodnim sudom pravde i za to treba suglasnost Rusije. Jedina je iznimka Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine na temelju kojeg je Ukrajina bez pristanka Rusije pokrenula postupak jer ta konvencija to predviđa. Rusi su cijelu ovu akciju pokrenuli na temelju tvrdnje da Ukrajinci vrše genocid u Luhansku, odnosno Donjecku. Svrha je da sud dokaže da nije bilo genocida i da je cijela ova vojna operacija, odnosno agresija pravno neutemeljena", rekao je. 

Ministar Goran Grlić Radman kaže kako sve ovisi o tome koliko će biti volje i želje da se odgovorni privedu sudu pravde.

"Uvijek se kaže da je pravda spora, ali dostižna. Sve ovisi o tome koliko će biti volje i želje da se odgovorni privedu sudu pravde. A mislim da će biti. Institucije moraju raditi, mislim da je to u interesu je javnosti ali i budućnosti svjetskoga poretka - kakve institucije želimo imati, u što želimo vjerovati i što želimo ostaviti za nove generacije. Jer kažem, ovaj svijet je jedino održiv ako se poštuje međunarodno pravo, ako se zločinci kazne i moramo težiti tome", poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.