STRUČNJACI NISU PREOPTIMISTIČNI
Škare Ožbolt: Dobro ćemo osjetiti krizu; Ogorec: Očekujem još teža vremena
Hrvatska je domaćin najvećeg međunarodnog događaja u povijesti Hrvatskog sabora. Naime, u Zagreb dolaze 42 delegacije iz 32 države na summit stiže predsjednica Zastupničkog Doma SAD-a Nancy Pelosi.
Krimska platforma je novi međunarodni koordinacijski format utemeljen lani u kolovozu na inicijativu Ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, a osnovna je zamisao kako bi se okončala ruska aneksija Krima. U međuvremenu, kriza oko Krima prerasla je u otvorenu Rusku agresiju na Ukrajinu i rat ruskog čelnika Vladimira Putina s EU-om, NATO savezom i SAD-om, za sada s nesagledivim posljedicama.
'Hrvatska nikada nije skrivala da pomaže Ukrajini'
Hrvatska je pristala biti domaćin ovog sastanka, jer ga Ukrajina ne može zbog rata organizirati. Na skupu sudjeluju 53 međunarodne organizacije i države, ukrajinski predsjednik Zelenskij skupu će se obratiti videovezom. Bivša predstojnica Ureda predsjednika Franje Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt istaknula je za HRT kako bi ovaj summit mogao biti vrlo zanimljiv što se tiče imidža Hrvatske.
Hrvatska je već na mnogo načina pomagala Ukrajini da riješi sukob mirnim putem, jer je u Hrvatskoj devedesetih bila slična situacija. Hrvatska je jedan dio teritorija u ratu sa Srbijom vratila vojnim putem, a drugi dio svog teritorija vratili smo na mirovan način. Ovaj međunarodni događaj u Hrvatskoj potvrđuje prijateljske odnose Zagreba i Kijeva. Je li to poruka i domaćoj političkoj javnosti nakon otvorenog protivljenja predsjednika Republike Zorana Milanovića da Ukrajinski vojnici budu gosti Hrvatske u specijalističkoj vojno operativnoj obuci?
Marinko Ogorec, vojni stručnjak i analitičar za sigurnost, kazao je kako Hrvatska nikada nije ni skrivala da u svim aspektima, naravno u kojima može, podupire Ukrajinu. Hrvatska je i članica NATO saveza i Europske unije te u tim asocijacijama može realizirati odnose s ostalim zemljama, pa tako i s Ukrajinom.
Škare-Ožbolt: Summit ima političku poruku
Činjenica je da različite poglede na rat u Ukrajini ima Hrvatska vlada od Ureda predsjednika, od ulaska Švedske i Finske u NATO, do protivljenja da ukrajinski vojnici budu gosti Hrvatske u specijalističkoj vojno operativnoj obuci. Ogorec je naglasio kako je donesena odluka o ulasku Finske i Švedske u NATO savez.
Srbija je dobila pozivnicu za Summit, ali je odbila doći, Bjelorusija također, čak se nisu niti ispričali. Predstavnici Danske i Bugarske su se ispričali zbog nedolaska na Summit zbog unutarnjih političkih okolnosti.
Škare-Ožbolt naglasila je kako je bilo za očekivati tko će se ispričati, a tko neće, jer Summit ima političku poruku - potpora Ukrajini u njezinim nastojanjima da sačuva svoje granice.
Dodala je kako vjeruje da nema različitih stajališta između predsjednika Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića oko te teme.
Ogorec: Još uvijek je daleko do kraja sukoba
Jedna od tema Krimskog summita bit će mogu li se Hrvatska iskustva mirne reintegracije istočnog Podunavlja implementirati na Ukrajinu i pitanje anektiranih istočnih oblasti i Krima od strane Rusije.
Škare-Ožbolt vjeruje da će Ukrajina moći implementirati hrvatska iskustva mirne reintegracije istočnog Podunavlja u svojim anektiranim istočnim oblastima. Dodala je kako će trebati vremena i strpljenja za stvaranje suživota Ukrajinaca i Rusa.
Često smo u početku Ruske invazije na Ukrajinu uspoređivali taj rat s Domovinskim ratom. Nažalost, on je nadišao rat na prostoru bivše Jugoslavije odavno. Danas imamo otvoreni rat Zapada protiv Rusije, ali i Kine, Irana. Ekonomski i hibridni rat brutalno se vodi na teritoriju EU-a.
Vojni stručnjak i analitičar za sigurnost Marinko Ogorec poručio je kako u povijesti ni jedan rat nije bio isti te je svaki rat jedinstven za sebe. Još uvijek se ne zna kako će se završiti rusko-ukrajinski sukob. Ogorec vjeruje da je još uvijek daleko do kraja sukoba u Ukrajini.
Mirna reintegracija nakon gotovo 25 godina još uvijek ima izazove koje potvrđuju kako je to dugotrajan i otvoren proces. Kako je on moguć u Ukrajini gdje je 10 puta više žrtava i 10 puta više razorenih gradova, upitani su Ogorec i Škare Ožbolt, koja je istaknula da je to proces koji dugo traje te treba biti strpljiv.
'Očekuju nas teška vremena'
Svijet je dobio novi svjetski poredak, nastaju novi odnosi i novi polovi. Ogorec je poručio da će se zaključci summita vidjeti tek u utorak. No, šalje se velika poruka da i Europska unija, ali i SAD stoje uz Ukrajinu.
Europa, ali i Hrvatska su na udaru rasta cijena. Još uvijek se ne zna kakve će sutra biti cijene goriva. Živimo izazovno iz dana u dan, Vlada doslovno svakodnevno mora povlačiti ključne poteze kako bi smanjila inflaciju.
Škare-Ožbolt rekla je kako Hrvatsku ipak čeka ozbiljna energetska kriza. Vjeruje da će iduća godina biti još i teža, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europskoj uniji. Škare-Ožbolt vjeruje da će se kriza prevladati, ali najvažniji je naglasak trenutno staviti na mir.
Marinko Ogorec naglasio je da rat u Ukrajini ušao u novu fazu. Želi se uništiti cijela infrastruktura Ukrajine. Ogorec očekuje još teža vremena. No, Hrvatska je ipak u povoljnijoj situaciji što se tiče plina, jer imamo LNG terminale. Škare-Ožbolt vjeruje da će i Hrvatska dobro osjetiti energetsku krizu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.