ŠTO DONOSI REFORMA?

Sindikat umirovljenika: Samo bijeda i siromaštvo mogu prinuditi na masovniji rad

Autor

Maja Šubarić Mahmuljin/Generacija.hr

Krajem prošle godine u radnom odnosu bilo je oko 5000 umirovljenika, a nakon mirovinske reforme i uvođenja poticajnih uvjeta za duži ostanak u svijetu rada, taj bi se broj mogao znatno povećati.

12.02.2019. u 16:51
Ispiši članak

Portal Generacija pitao je Jasnu A. Petrović, predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, hoće li se sada drastično povećati broj umirovljenika koji rade i primaju mirovinu, je li tržište rada spremno za njih, koja je procedura za umirovljenike koji žele pronaći posao te gdje su upravo oni traženi radnici. 

“Samo bijeda i očaj siromaštva umirovljenike mogu učiniti prinuđenima na masovniji rad, no za to nije dovoljno pripremljeno tržište rada. Dobro je što se širi prostor prava i slobode na rad, a smanjuje prostor za rad na crno i sivu ekonomiju, no za sada je u skraćenim oblicima rada prisutno tek oko deset tisuća umirovljenika”, rekla je Petrović.

Podsjetila je kako je rad umirovljenika prvi puta legaliziran od 1. siječnja 2014. godine i to na uporno lobiranje umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske.

“Tadašnji ministar Mirando Mrsić iz nama nerazumljivih i nelogičnih razloga je to pravo dao samo tzv. punim starosnim umirovljenicima te korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zbog čega smo podnijeli i prijavu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zbog diskriminacije prijevremenih umirovljenika kao kategorije koja ima više radnog staža i godina plaćenih doprinosa od starosnih, ali imaju niže mirovine zbog penalizacije. Ustavni sud nas je ‘izignorirao’, iako bi, bilo po socijalnom, bilo po uplaćenim doprinosima, prednost trebali imati upravo prijevremeni umirovljenici”, istaknula je Petrović.

Nakon daljnje tri godine lobiranja da se pravo na rad proširi na prijevremene umirovljenike došlo je do manjih pomaka, no tek u okviru najnovije mirovinske reforme uspjeli su da se pravo na rad proširi i na prijevremene umirovljenike od 1. siječnja ove godine.

“Zakonodavac je ispravio greške prethodnika te omogućio pravo na rad umirovljenicima, uz jednu vrlo bitnu zamjerku, a to je da se opet pogodovalo umirovljenima prema posebnim propisima, i to vojnim i policijskim službenicima i službenim osobama, kojima je omogućeno da se zaposle i u punom radnom vremenu, uz zadržavanje pola mirovine”, upozorila je Petrović.

Stoga su od Ministarstva za rad i mirovinski sustav tražili da se u okviru najnovije reforme propiše linearno pravo izbora između punog i polovičnog radnog vremena i proporcionalne plaće, no prijedlog nisu prihvatili.

“Prvo i najvažnije je naglasiti kako bi umirovljenici trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne skupljati po mračnim ulicama plastične boce i kopati po kontejnerima, te bi, kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja. Nažalost, u Hrvatskoj je to pravo i od bitnog egzistencijalnog značenja, jer 98 posto svih mirovina je niže od prosječne plaće, jer je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 38 posto i zato jer je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti”, napomenula je predsjednica SUH-a.

Ostatak teksta pročitajte na Generaciji.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.