Simptomi post-Covid sindroma su brojni i traju mjesecima, a ozbiljno narušavaju kvalitetu života

Usprkos svim nastojanjima, mehanizam nastanka dugotrajnih posljedica izazvanih virusom SARS-CoV-2 na ljudsko zdravlje i dalje ostaje nepoznanica. Logična su razmišljanja da je glavni razlog dugotrajnog trajanja simptoma povezanih s post-Covid-19 sindromom zapravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora organizma.

Reakcija imunosnog sustava

Snaga našeg imunosnog sustava je golema. U gotovo 95 posto slučajeva on uspješno pobjeđuje SARS-CoV-2, koji, osim u iznimnim slučajevima, ne uspije proći ni prirodne barijere našeg organizma, poput npr. nosne sluznice. No "slomom" prve linije obrane bitka se nastavlja, a organizam aktivira sljedeću fazu prirođenog (nespecifičnog) imuniteta koju započinju stanice poput makrofaga i T-limfocita, i to neposredno nakon što iz okolnog tkiva ili cirkulacije dođu na mjesto infekcije.

S druge strane, infekcija virusom uobičajeno rezultira smrću stanice i umnažanjem virusa, a lokalno oslobođeni citokini dodatno aktiviraju makrofage i antigen-predočne stanice (APC). Nakon te faze kreće obilna produkcija proinflamatornih i inflamatornih citokina te kemokina. S druge strane tkivni makrofagi putem sekrecije citokina i kemokina stimuliraju dolazak još većeg broja stanica poput neutrofila, koji započinju proces proždiranja virusa i ostataka raspadnutih stanica (fagocitoza).

Istodobno se proizvode i drugi proteini poput interferona koje izlučuju stanice s temeljnim ciljem kočenja razmnožavanja virusa blokiranjem prepisivanja virusne RNA u protein. Druga linija obrane, u kojoj ključnu ulogu imaju antigen-predočne stanice, aktivira sustav specifične imunosti s dominantnim efektorskim mehanizmima putem specifičnih protutijela i citotoksičnih limfocita. No, nažalost, reakcija našeg imunosnog sustava u srazu sa SARS-CoV-2 može postati nekontrolirana i prekomjerna što predstavlja glavni čimbenik pokretanja kaskade promjena koje mogu dovesti do sistemskog multiorganskog oštećenja.

Najčešći simptomi

Najčešći simptomi koji se pojavljuju u pacijenata nakon preboljele tzv. akutne faze Covid-19 uključuju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, noćno znojenje, bolove u mišićima i zglobovima, glavobolje, kožni osip ili gubitak kose.

Rezultati studije iz Italije, objavljeni u The Journal of Medical Association, upozoravaju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma Covid-19, svega 12,6 posto osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto ispitanika imalo je jedan do dva simptoma, dok je njih 55 posto bilo s tri i više simptoma.

Autori studije kao najčešće simptome navode opću slabost koja postoji u 53,1 posto ispitanika, subjektivni osjećaj nedostatka zraka (dispneja) u 43,4 posto ispitanika, bol u zglobovima u 27,3 posto, dok bol u prsima postoji u 21,7 posto ispitanika. S druge strane neurološki simptomi (nesanica, znojenje, deficit kranijskih živaca, konvulzije, paraliza itd.) imaju veliku učestalost i predstavljaju značajan problem u osoba koje su preboljele Covid-19.

Nedavno objavljen rad koji je analizirao mlađu populaciju osoba koje su preboljele Covid-19 utvrdio je da 78 posto pacijenata čak tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti ima blage kognitivne poteškoće uključujući deficite pamćenja, pažnje, percepcije, itd. Osim toga, pokazano je da i u mladih osoba Covid-19 može dovesti do začepljenja krvnih žila mozga, konvulzija, ali i sindroma (Guillain-Barréov sindrom) koji dovode do prolazne paralize.

Dišni sustav

Najčešći simptomi koji se primjećuju u osoba koje su preboljele Covid-19 vezani su za dišni sustav, a manifestiraju se kao subjektivni osjećaj otežanog disanja, boli u grudima ili suhog kašlja. U tih osoba na rendgenskim ili CT snimkama pluća vidljive su promjene međuprostora (intersticij), koji se nalazi između plućnih alveola i sadrži krvne žile, a vrlo često se uočava i fibroza pluća.

Zabrinjavajući su podaci da 40 posto hospitaliziranih pacijenata oboljelih od Covida-19 u jednoj fazi tijekom bolesti razvije akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), dok 20 posto njih razvije teški oblik ARDS-a. ARDS predstavlja difuzno i upalno oštećenje pluća te povećanu propusnost krvnih žila.

Zbog navedenog brojni zdravstveni sustavi širom svijeta počeli su formirati multidisciplinarne timove stručnjaka koji će skrbiti o bolesnicima s post-Covid-19 sindromom te im omogućiti cjelovitu dijagnostičku obradu, pravovremenu prevenciju komplikacija i optimalno liječenje, zaključuje dr. Primorac.