Šimpraga nahvalila Hrvatsku i poslala poruku: Srbi nisu najugroženija manjina

"Naravno, u ovih 30-ak godina događali su se i propusti i manjkavosti, ali i dosta slučajeva diskriminacije. No, ta gorka iskustva moraju nam biti poticaj da u idućem razdoblju zaštitu i promicanje ljudskih prava svih naših građana postavimo kao jedan od temeljnih političkih i društvenih ciljeva", poručila je Šimpraga na konferenciji kojom je u organizaciji Pučke pravobraniteljica, Ureda potpredsjednice Vlade i Kuće ljudskih prava Zagreb obilježen i Međunarodni dan ljudskih prava.

Pupovac odgovorio na prozivke: 'Mi nismo četnici, to je za nas u SDSS-u uvredljiv naziv'

"Danas, kada se svijet susreće s brojnim globalnim izazovima, ratnim sukobima, migrantskim i energetskim krizama ali i klimatskim promjenama, važnije je no ikad govoriti o ljudskim pravima i braniti dosegnutu razinu temeljnih prava jer nas povijest uči da se u ovako kriznim vremenima i situacijama javljaju ideje smanjenja i narušavanja ljudskih prava", ocijenila je Šimpraga.

Najviše problema u zdravstvu; Romi najdiskriminiranija skupina

Istaknula je da je najviše problema bilo na području zdravstva, ali još uvijek ima i jako puno diskriminacije. Romi su jedna od najdiskriminiranijih skupina u našem društvu, a onda i pripadnici srpske nacionalne manjine i jako je puno još diskriminiranih skupina.

Vlada, naglasila je Šimpraga, čini sve - donosi nacionalne planove, osigurava sredstva, komunicira s organizacijama civilnog društva i uključuje ih u radne skupine, razgovara s Pučkom pravobraniteljicom, ali i ostalim pravobraniteljicama.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

"Uvijek se može više i svi težimo k tome", poručila je Šimpraga i napomenula da su u ovoj godini donijeli Nacionalni plan za zaštitu i promicanje ljudskih prava i Akcijski plan, a sada moraju donijeti i drugi Akcijski plan pa se nada da će te mjere biti proces "koji će nas odvesti da ljudska prava ipak dobiju mjesto koje zaslužuju".

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter poručila je da stanje ljudskih prava u Hrvatskoj može biti bolje.

Problemi se ponavljaju, građani nemaju jasne informacije

Problemi se, kaže, u velikoj mjeri ponavljaju i vezani su za pristup zdravstvenoj zaštiti i pravo na zdravlje, uz radno-socijalna prava, pravosuđe i upravu. Rekla je da svake godine imaju oko 5000 predmeta od kojih se dio odnosi na pritužbe građana dok neke predmeti otvaraju na vlastitu inicijativu temeljem informacija iz medija. 

"Građani često nemaju dovoljno jasne informacije unaprijed što trebaju raditi i kako da ostvare svoja prava, a onda ne znaju ni kako ih zaštititi, a to su stvari koje se lako mogu prevenirati", poručila je Šimonović Einwalter te pozvala one koji odlučuju da češće poslušaju glas Pučke pravobraniteljice. 

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel rekao je da su izazovi kontinuirani već dugi niz godina u području prava na pristup zdravstvu, rodno uvjetovanog nasilja, prava LGBT osoba, ostvarivanja prava nacionalnih manjina, kao i prava na stanovanje i  rješavanje stambenog pitanja za osobe koje su ostale bez doma uslijed potresa. 

Ocijenio je da državi nedostaje sustavni pristup u rješavanju tih problema.