Sever: Zapošljavajući na određeno vrijeme poslodavci mlade ljude drže u ‘pokornosti’, postoji cijeli niz primjera toga

Najprije je komentirao nezaposlenost mladih u Hrvatskoj. Kaže da je ona već dugo nazočna kod nas.

Svoju tvrdnju dodatno je pojasnio:

"Ona je jedan raspon gdje su na jednoj strani mladi nezaposleni, a s druge ljudi starije radne životne dobi. Poslodavci uglavnom biraju one koji su 30-ak i koju godinu prema gore, a svakako, recimo, do 55 godina, a onih starijih se već pomalo rješavaju gdje god mogu. S druge strane, kada gledamo strukturu nezaposlenih, vidimo da je ukupno među nezaposlenima negdje oko jedna četvrtina mlađih od 29 godina."

To je, dodaje, vrlo velika brojka. "Neke promjene događale su se u hrvatskom sustavu rada u odnosu na razdoblje pred kriznu 2008./2009. godinu, tijekom krize i kasnije. Naime, u onim godinama do 2008. godine, među nezaposlenima prevladavala je radna snaga koja je bila niže razine obrazovanja. Do kvalifikacije maksimalno srednje spreme, ali najčešće nekvalificirani, polukvalificirani i negdje do razine neke kvalifikacije. Taj je udio bio dvostruko veći u odnosu na one koji imaju visoko obrazovanje", govori Sever i nastavlja:

"Međutim, tijekom krize i kasnije nakon krize, došlo je do restrukturiranja hrvatskog gospodarstva na gore. Sada je negdje u strukturi, među nezaposlenima, upravo obratno. Najmanje je u postotku zaposlenih onih koji imaju razine nižih kvalifikacija. Oni koji su s nižim kvalifikacijama zamijenili su mjesta u strukturi broja nezaposlenih s onima s visokim kvalifikacijama."

U Hrvatskoj, dodaje, kada pratimo samu potražnju za radnom snagom, vidimo da je ona najčešće za radnicima bez kvalifikacije do razine polukvalificiranih i kvalificiranih radnika. U ukupnom broju, ističe, premalo se traže zaposleni s visokom stručnom spremom.

Što nam to govori?

"To nam govori da je došlo do negativnog restrukturiranja gospodarstva, a kada promatramo i udjele u gospodarstvu, onda vidimo da prevladavaju turizam, ugostiteljstvo, graditeljstvo, a oni traže, osim kvalificirane radne snage, i puno nekvalificirane radne snage. Već u potražnji poslova vidimo da se ne traže visokoobrazovani, a mladi velikim dijelom idu u pravcu visokog obrazovanja", rekao je.

Kada se s zemljama Europske unije, kaže, uspoređuje podatak koliko brzo se zapošljavaju mladi i visokoobrazovani, Hrvatska je tu, nažalost, doslovno na zadnjem mjestu. "Mi smo na dnu po brzini zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ili smo – ako se okrene – na vrhu po sporosti", poručio je Sever.

To je pokazatelj da neke stvari u našoj zemlji nisu dobre, neovisno o mjerama koje se usputno daju za poticanje zapošljavanja.

"To su problemi. I kada se na to doda zapošljavanje u nesigurnim, nestabilnim oblicima rada s malim primanjima, evo odgovora."

Dobiju li mladi ljudi primjerenu plaću?

"Postoje neki pokazatelji koji su se pokazali tijekom prošle gospodarske i financijske krize. U Europi se tada veliki broj mladih ljudi vraćao u roditeljske domove. Znači – kako je kriza rasla, tako je došlo do velikog povrata mladih ljudi, koji su ostajali bez posla i nisu bili u mogućnosti pokrivati troškove stanovanja, u roditeljske domove. U Hrvatskoj je taj povrat bio među najnižima u Europskoj uniji, ali ne zato što su mladi u Hrvatskoj bili više zaposleni, nego zato što mladi u Hrvatskoj, zbog premalih primanja i nesigurnih oblika posla teško napuštaju roditeljski dom, a oni koji ga i napuštaju to čine izrazito kasno", kaže dodajući da je tu "više razloga".

Neka istraživanja, dodaje, pokazuju da je gotovo 77 % mladih ljudi u radno sposobnoj dobi u Hrvatskoj još u roditeljskom domu. "Više je razloga za to. Na jednoj strani, u Hrvatskoj ne nude se stabilni i sigurni poslovi. Mi smo, recimo, u Europskoj uniji zemlja rekorderka po broju ugovora na određeno vrijeme u trajanju do tri mjeseca. Osim toga, 2002. godine, u godini koja je prethodila godini kada je izmijenjen Zakon o radu, i, kasnijim izmjenama 2013. i 2014. godine imali smo u Hrvatskoj udio zaposlenih na određeno vrijeme i drugim nestalnim, nestabilnim oblicima rada ispod 10 % u Hrvatskoj. Europa je tada imala gotovo 13 %", pojašnjava.

"Godine 2018. mi smo došli do udjela zaposlenih na određeno vrijeme i drugim nestalnim, nestabilnim oblicima rada na jednu četvrtinu od ukupno zaposlenih, a Europa nije bila došla ni do 17 %."

"Kada je Zakon o radu fleksibiliziran 2003. godine i kada je još dodatno fleksibiliziran 2013. i 2014. godine, upravo u pravcu zapošljavanja na određeno vrijeme i u drugim nestalnim, nesigurnim oblicima rada, dogodilo se da je od 2004. pa na ovamo, među novozaposlenima svake godine neprekidno njih između 92, 93 pa i do 95 – 96% zaposlenih u nestalni oblik rada. Dakle, od 100 novozaposlenih, uvijek je svake godine, njih više od 90 zaposleno na određeno vrijeme ili nekom drugom nestalnom, nesigurnom obliku rada. Što je najgore, tu su statistike koje prate zapošljavanje kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 10 zaposlenih, a kod onih poslodavaca – bilo da je riječ o malim poslodavcima, obrtnicima i slično, još puno ušlo u nestalni, nesigurni oblik rada. Zapravo je stvarni postotak još i daleko veći", pojasnio je Sever.

Upravo to, smatra, da se na jednoj strani ne nude sigurni poslovi, a na drugoj strani, za ta su poslove male su plaće, mladi ljudi jednostavno nemaju uvjeta za "savijanje vlastitog gnijezda".

"Nestalni posao, malo primanje, kada se pojave kao tražitelji kredita, onda nisu ozbiljni tražitelji kredita kod poslovnih banaka radi toga jer nemaju stalni posao, a ako uspiju pronaći neke jamce, onda su u problemu jer imaju premalo primanje i kada se vidi da se primanje može opteretiti samo u određenom postotku nekakvim kreditom koji se vraća, vidimo da su ta primanja nedostatna za bilo kakvo stambeno zbrinjavanje čak i u uvjetima kredita. Onda se iza toga cijela nacija iščuđuje da Hrvatskoj imamo sve manji broj obitelji i sve manje novorođene djece", pojasnio je Sever u razgovoru za portal zaposljavanje.mimladi.hr.

Zašto mladi ne dobivaju ugovorene plaće?

Na upit postoje li rupe u zakonu zbog kojih mladi ne dobivaju dogovoreni iznos novca, odgovorio je:

"Nisu rupe u zakonu problem jer je zakon vrlo jasno odredio da se ugovorena plaća mora isplatiti. Pri tome, ako poslodavac u nekome roku ne isplati plaću, mora izdati potvrdu o plaći koja postaje ovršna isprava. Postoji obveza poslodavcu da, zapravo, sam sebe ovrši ako nije u nekom razdoblju isplatio plaću. Na žalost, Hrvatska je zbilja da se jedan veliki dio plaća ugovara se u minimalnim iznosima, a razliku u jednome dijelu isplaćuju neki poslodavci ‘na ruke’ i onda taj dio ‘na ruke’ ne ugleda svijetlo dana’. Radnici, u svakom slučaju, ostaju uskraćeni za uplate doprinosa ili i dio plaće i uplate doprinosa. Formalno radniku ništa nije uskraćeno i ispadne, radnik je dobio plaću u skladu sa svojim ugovorom o radu. Što je u načelu i točno. "Crni" dogovor nigdje se ni ne vidi. Nekad ljudi rade neko određeno vrijeme pa se boje odmah prigovoriti što im plaća nije isplaćena kad treba  te se dogodi da im poslodavac ne isplati dio plaće, plaću ili dvije, a onda im ne produži ugovor o radu".

Dalje nastavlja:

"Na žalost, radnici često u tom slučaju ne žele niti tužiti. I u uvjetima kada radnici imaju stalan posao, vrlo teško se odlučuju na to da ovrše ili tuže vlastitog poslodavca. Jednostavno iščekuju da se neke stvari same riješe. Na kraju krajeva, veliki razlog tome je i sporost pravnog sustava. Izrazito puno vremena treba da se neke stvari riješe ako netko tuži poslodavca.

S jedne strane treba se ohrabriti, a s druge, vrlo jasno znati pod kojim uvjetima će se potpisati nekakav ugovor o radu  ili pristati na neke "zamračene", neevidentirane uvjete,", naglasio je.

"Cijeli niz primjera je kada mladi ljudi dolaze kod novog poslodavca, kada se pokušavaju zaposliti jer su već prije (ili nisu) negdje radili, poslodavci ih tada, zapošljavajući ih na određeno vrijeme, drže u neizvjesnosti, u nesigurnosti, pod nadzorom. Produžujući im te ugovore od mjeseca do mjeseca, tako ih zapravo drže u nekoj pokornosti", rekao je.

Očito je, dodaje, da u Hrvatskoj i dalje vlada težnja poslodavaca da što manje plate svoje radnike pa i mlade, daju im što manje prava, a pritom zapošljavaju na nestalnim poslovima u nesigurnim oblicima rada. "Sada kad ljudi mogu otići van, događa se da ima sve manje raspoložive domaće radne snage. Poslodavci malo kukaju i pri tome ne brinu previše pa uvoze stranu radnu snagu na ta ista radna mjesta i pod istim uvjetima, koji su za naše domaće radnike jednostavno neodrživi. Moraju napustiti zemlju jer uvjeta za ostanak, zbog premale plaće, nesigurnog posla i loših uvjeta rada jednostavno nemaju".

Odnos politike vladajućih prema mladima

"Postoji u paketu potpora zapošljavanja mladih nekoliko mjera. Na jednoj strani postoji mjera za zapošljavanje ljudi do 25 godina starosti gdje su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a od 25 do 30 godina polovice poreza na dohodak i to na način da se praktički sve uplaćuje, a onda oni na kraju godišnjeg razdoblja dobiju povrat poreza za to koliko je, zapravo, poreza preplaćeno. U mjeri jamstvo, odnosno garancija za mlade, postoje potpore za zapošljavanje pri sufinanciranju troškova plaća tako da poslodavci za te radnike imaju imaju 12 mjeseci visine subvencije čak i do 75 % bruta 2", pojašnjava šef Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ima tu, dodaje, i onih potpora za samozapošljavanje u trajanju 24 mjeseca do čak 130 tisuća kuna. "U novim mjerama, koje su mijenjane ove godine, može se dobiti 150 tisuća kuna. Kod zapošljavanja, odnosno potpora za stjecanje prvog radnog iskustva, pokriva se do 50 % godišnjeg troška bruto 2 ili čak 75 % za osobe s invaliditetom. Osim toga, recimo, za mlađe od 30 godina postoji mjera kada s poslodavcem sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme, onda poslodavci za njih mogu imati do pet godina oslobađanje plaćanja doprinosa na plaću. Postoji i mjera kod usavršavanja, kada poslodavac zaposli mladog čovjeka na nekome poslu, a za koji on nema dovoljno kvalifikacije, pa mu je potrebno dodatno osposobljavanje, poslodavac može dobiti potporu od 25 % pa čak do 70 % opravdanog troška za njihovo zapošljavanje", dodaje.

Zavod za zapošljavanje napravio je radionice za stjecanje vještina za aktivno traženje posla i provodi profesionalnu orijentaciju.

"Tih mjera ima dosta, kada se tome dodaju i potpore, odnosno subvencioniranje kamate za stambene kredite. Kažu ljudi da čak i u onim uvjetima kada ostvare mogućnost, kad imaju posao i primanje s kojim se mogu kreditno zadužiti dobiju državnu potporu za subvenciju kamata za te kredite, dogodi se da su cijene kvadrata toliko otišle gore… Koliko država podupre subvencioniranjem kamate, korisnici kredita na drugoj strani više izgube na poskupjelom kvadratu stana. To znači da su oni koji preprodaju, odnosno grade stanove, namirisali dobar biznis te kada država da potpore znaju da je potražnja za stanovima veća i tada cijene kvadrata lete u nebo", pojasnio je Sever.

Vidimo i, nastavlja, pad broj obitelji i kućanstava u Hrvatskoj, uz to što je pao ukupni broj stanovnika. Na drugoj strani raste broj stambenih jedinica i sve se proda. "To bi upućivalo da ljudi sve više sami kupuju, ali nije samo to, mnogi svoj novac ulažu u kupovinu stambenih jedinica za najam i preprodaju i na tome se, također, vrti dobar novac. U svemu tome žrtve uvijek ispadaju mladi ljudi", naglasio je.

Ako promatramo cjelinu, dosta mjera moglo bi se prebrojiti, međutim, te mjere, zaključuje Sever, same po sebi ne mogu biti dovoljne.

Javne vlasti, zajedno sa lokalnim i sa poslodavcima, moraju iznaći mjere i modele koji će Hrvatsku učiniti zemljom ugodnom za život, dati svim građanima, a posebno mladima, toliko nužnu stabilnost i sigurnost, perspektivnost i uvjerljivost da tu mogu lijepo i ugodno živjeti. Imati dostojan, siguran, stabilan i dobro plaćen posao, mogućnost zapošljavanja bez konkurencije „onih s vezom“, mogućnost napredovanja na poslu bez da ih "pretekne" netko koga netko "gura", pravo na vlastiti dom i obitelj s djecom.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.