VIDEO Šeparović: Mostova referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom!

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izvijestio je o nekoliko odluka donesenih na sjednici Suda za koje postoji poseban interes javnosti, uz ostale i o referendumskim inicijativama.

Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.

Ustavni sud na istoj je sjednici jednoglasno ukinuo članak 11. Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba.

Pokrenuo je i postupak za ocjenom ustavnosti Zakona o sudovima u dijelu koji se odnosi na sigurnosne provjere sudaca i privremeno obustavio izvršenje svih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporenih zakonskih odredaba, priopćio je Ustavni sud.

"Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu organizacijskog odbora građanske inicijative Odlučujmo zajedno! za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma", priopćio je Ustavni sud.

Isti zaključak Ustavni je sud donio i u vezi zahtjeva organizacijskog odbora građanske inicijative "Dosta je stožerokracije" za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović novinarima je izjavio da će odluke, zajedno s izdvojenim mišljenjima, biti dostupne nakon isteka roka za izradu izdvojenih mišljenja sudaca. 

Ustavni sud u priopćenju pojašnjava da iz zahtjeva u prvom slučaju proizlazi da je stajalište svih građana koji su svojim potpisom zatražili raspisivanje ustavnog referenduma da se jedino dopunom Ustava može zajamčiti da će ubuduće u stanju epidemije, odnosno pandemije, o ograničenju sloboda i prava Hrvatski sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom.

"Osim navedene, nije predložena nijedna druga izmjena i/ili dopuna navedenog članka Ustava. Dakle, istodobno nije predložena promjena prema kojoj bi u situaciji predloženoj zahtjevom Organizacijskog odbora, kao i u svim ostalim situacijama iz članka 17. stavka 1. Ustava, morao odlučivati isključivo Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom".

'Organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni Ustava'

Ustavni sud je utvrdio da je organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni članka 17. Ustava, tumačeći je zasebno i mehanički neovisno o svim ostalim Ustavom zaštićenim vrijednostima.

Stoga je zaključio da predloženo referendumsko pitanje nije u skladu s ustavnim vrednotama, a osobito vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota i temeljem za tumačenje Ustava, jer ne udovoljava zahtjevu razumne svrhovitosti i učinkovitosti referenduma.

U drugom slučaju Ustavni sud ističe da iz obrazloženja organizacijskog odbora proizlazi da je zahtjev usmjeren na donošenje zakona kojim bi se izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da bi umjesto Stožera civilne zaštite o primjeni sigurnosnih mjera odlučivao Hrvatski sabor, ako se tim mjerama ograničavaju prava i slobode zajamčene Ustavom.

Prijelaznim i završnim odredbama dopune Zakona predlaže se da bi odluke Stožera civilne zaštite koje su na snazi Vlada RH bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu u roku od 30 dana. Te bi odredbe prestale važiti ako ih u tom roku vlada ne bi podnijela na potvrdu Hrvatskom saboru ili ako ih on ne bi potvrdio, izuzev odluke o tzv. Covid potvrdama u javnom sektoru koja bi prestala važiti 30-tog dana od dana stupanja zakona na snagu.

'Prijedlog zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države'

Polazeći od naprijed navedenih načelnih stajališta o diobi vlasti i vladavini prava, Ustavni sud utvrdio je da predložena zakonodavna izmjena, kojom se predlaže prenošenje odluka inherentnih izvršnoj vlasti u nadležnost zakonodavne vlasti, zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države i narušava Ustavom propisanu podjelu ovlasti i nadležnosti Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog tijela vlasti i Stožera civilne zaštite, kao nedvojbeno tijela izvršne vlasti te je time suprotna Ustavi i vladavini prava kao jednoj od najviših vrednota.

Ustavni sud je utvrdio i da se, s obzirom na nužnost hitnog postupanja, ne može očekivati da mjere koje zahtijevaju brzu reakciju i koje su u suštini operativne naravi donosi Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom svih glasova.

Stoga je Ustavni sud ponovo istaknuo da je ustavnopravno neprihvatljivo da se odluke koje su inherentne i koje po svojoj naravi pripadaju u domenu izvršne vlasti, toj vlasti budu oduzete zakonom i prenesene u nadležnost zakonodavnoj vlasti.

Zaključno, Ustavni sud ponovno je istaknuo da je obveza Ustavnog suda da na temelju općih nadzornih ovlasti, polazeći od cjeline Ustava, ne dopusti održavanje referenduma kada utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka.

Ustavni sud utvrdio je da se predloženo referendumsko pitanje suštinski odnosi na promjenu ustavnog modela odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, koji čini strukturalno obilježje hrvatske ustavne države, slijedom čega nije u skladu s vladavinom prava, kao jednom od najviših ustavnih vrednota te pravnim sustavom kao cjelinom.

Šeparović održao konferenciju za medije

''Ovo nije nikakva kapitulacija Ustavnog suda nego ono što Ustav zahtijeva, a to je da Ustavni sud odluči je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Pozivam sve koji se zalažu za vladavinu prava da poštuju odluke suda. Legitimne su referendumske inicijative, prikupljanje potpisa, ali Ustav kaže da o ustavnosti odlučuje Ustavni sud'', naglasio je Šeparović dodajući da ne želi komentirati izjave političara.

Šeparović je kazao da, osim pritisaka Mostovaca u medijima, nije bilo nikakvih pritisaka ni vladajućih niti oporbe te je ocijenio da takvi pritisci ne bi mogli uroditi plodom.

''Sud je donio odluku u propisanom roku od 30 dana'', dodao je.

'Priče o politici dolaze do izražaja kad netko nije zadovoljan odlukama suda'

''Priče o politici su stare i uvijek dolaze do izražaja kad netko nije zadovoljan odlukama suda. Legitimno je u javnosti zastupati određene političke interese, ali kad se dolazi na sud onda ovdje važi isključivo ustavnopravna argumentacija. Uvijek ćemo kad smatramo da je nešto vladajuća većina donijela u skladu s Ustavom to bez problema potvrditi isto kao što ćemo ukidati odluke vladajućih, kao što smo činili i dosad'', rekao je.

Šeparović je, odgovarajući na pitanja novinara, oglasio i o prijetnjama o ukidanju Ustavnog suda.

''Ustavni sud je posebno državno tijelo osnovano Ustavom i ono jamči primjenu i poštivanje Ustava. O ustavnosti svakog referenduma kojim bi se odlučivalo o ukidanju Ustavnog suda odlučivao bi Ustavni sud i to na zahtjev Sabora ili na vlastitu inicijativu, to je moj odgovor svima koji su nezadovoljni odlukama suda pa se zalažu za njegovo ukidanje'', kazao je. 

Predsjednik Ustavnog suda pojasnio je kako Mostovci nisu građanima točno rekli što će se dogoditi ako na referendumu promijeni Ustav i dopuni na način kako su predvidjeli. 

'Vjerojatno su išli na legitimne političke ciljeve, ali na pogrešan način'

''Oni su tvrdili, da ako se dopuni Ustav na način kako su oni tvrdili, da će Sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom, a ostavili su riječ može. Prema tome, ništa se ne bi  promijenilo izmjenom Ustava koja sama po sebi nije protivna Ustavu, ali je protivna vladavini prava jer ne možemo reći građanima izađite na referendum, promijenite Ustav, ali to vam nema koristi, ionako Sabor neće morati dvotrećinskom većinom odlučivati'', kazao je.

Šeparović nije želio špekulirati o tome zašto su inicijatori referenduma to pokrenuli te jesu li znali unaprijed ili su se trebali savjetovati. ''Vjerojatno su išli na legitimne političke ciljeve, ali na pogrešan način'', ocijenio je.

Upitan treba li pravo na pobačaj ući u Ustav, Šeparović je rekao kako se Ustavni sud nikad ne izjašnjava unaprijed treba li nešto ući u zakon ili Ustav već je to stvar zakonodavca. 

''Ustavni sud je ocijenio da je postojeći zakon u skladu s Ustavom. Prema tome, nema zakonske zabrane prekida trudnoće i nema referenduma na tu temu. Hoće li ustavotvorac htjeti nešto mijenjati to je stvar ustavotvorca, u to Ustavni sud neće ulaziti. Mi smo rekli da treba donijeti novi zakon, da treba propisati preventivne edukacijske mjere da prekid trudnoće bude iznimka. To Sabor nije poštivao i to nije samo narušavanje autoriteta Ustavnog suda već je to narušavanje vladavine prava'', kazao je Šeparović. 

'Očekujem da Vlada predloži, a Sabor donese novi zakon o prekidu trudnoće'

Nadodao je da i dalje očekuje da Sabor donese zakon kako je to naložio Ustavni sud, a ustvrdio je da se građanima šalje loša poruka.

''Ako Sabor ne poštuje odluke suda, kako bi ih onda građani poštivali. Ustavni sud nema načina na koji bi prisilio Sabor da donese novi zakon. Najjače oružje koje sud ima je kad ukida zakon i odredi rok u kojem će zakon prestati važiti. Ovdje je specifičnost da mi nismo utvrdili da je zakon protuustavan, ali smo dali nalog da se zakon koji je zastario i ima niz problema u praksi osuvremeni i donese novi zakon".

Kazao je da Ustavni sud nema mogućnosti prisiliti Sabor da donese zakon, ali može ukazivati da je to nedopustivo. "Očekujem da se mediji i javnost tome pridruže. Mi smo više puta rekli to je neprihvatljivo i očekujemo da postupite po odluci suda'', rekao je.

Premijer je rekao kako se to neće mijenjati u ovom mandatu, kazali su novinari, na što je Šeparović rekao da to nije dobra izjava. ''Očekujem da premijer i Vlada RH predloži, a Sabor da donese novi zakon kojim je reguliran prekid trudnoće'', poručio je Šeparović.