'NE BRANIM MOŽEMO, ALI...'

Selak Raspudić i Orešković s Mojmirom raspravljale o 'slučaju Zambija'. Nastala je vatrena prepirka

Autor

mp

Saborske zastupnice Marija Selak Raspudić i Dalija Orešković gostovale su u RTL Direktu, gdje su iskazali svoje mišljenje o "slučaju Zambija". Riječ je, podsjetimo, o četiri hrvatska para koja se trenutno nalaze u Zambiji, gdje im se sudi pod optužbom da su pokušali trgovati djecom.

25.01.2023. u 09:50
Ispiši članak

'Onome što se čulo u Saboru nije mjesto u civiliziranoj zemlji'

Govoreći o posvajanju djece iz DR Konga Orešković kaže: "Pitanje je dijeli li to baš javnost ili se ovdje radi o nekakvom političkom prepucavanju između dvije političke stranke od kojih su i jedna i druga meni politička konkurencija. Mislim da je eskaliralo upravo u samoj sabornici za vrijeme rasprave o putovnicama, koje s ovom temom možda i nema veze."

Dodaje da se u Saboru čulo svašta.

"Doista su se tom prilikom čule rečenice, izjave i stavovi za koje smatram da… ne da im nije mjesto u hrvatskom Saboru, nego nije ni u civiliziranoj zemlji. Tu se pretjeralo, tu se cijela jedna politička platforma i konkurencija okarakterizirala kao grupacija onih koji podržavaju trgovinu djecom", smatra Orešković.

'Uzemiravaju građane koji su prošli proceduru posvojenja'

"To su govorili redom Miletić, Dretar, Sačić pa Milanović Litre, dakle tu su se znale izgovarati rečenice poput 'A idete kupiti dijete za Božić, kao poklon pod bor', 'Imaš li ti svog crnčića, ja sam sebi kupio svog' - to je jedan govor koji uznemirava one hrvatske građane koji su prošli proceduru posvojenja koja ničim nije bila dovedena u pitanje kao zakonita, to dovodi do pravne nesigurnosti one djece koja su sada hrvatski državljani i integrirani su u svojoj obitelji, da se osjećaju kao kupljeni, zlorabljeni, oteti iz svoje sredine, što, naravno, nije točno", objašnjava zastupnica Orešković.

'Šutnja možemovaca odzvanja i para uši'

Selak Raspudić smatra: "To je tema koja nas dijeli na lijevo-desno, ali vratimo se na genezu. To je šutnja iz Možemo! kada se radi o ovoj temi i izbjegavanje, Šutnja odzvanja i para uši."

"Bilo bi logično da se oglase jer njihov vijećnik se nalazi u toj situaciji. Postavlja se pitanje je li to licemjerno i imamo li dvostruke moralne kriterije jer je šutnja pratila djela srednjostrujaških medija, sve dok tema nije probila i dok se svi nisu njome bavili. Onda je to postalo političko pitanje. Moram reći da se ne slažem s onima koji se ovime naslađuju jer je riječ o teškoj situaciji", dodaje potom.

Upitana pak oko kvalifikacije zastupnika Mosta oko same teme, tvrdi kako se o tome trebaju pitati oni koji su ih dali.

'Građanin ne može biti kriv zbog države'

"Geneza se sastoji u tome da šutnja o ovoj temi, a čak i relativizacija potencijalne trgovine djecom para uši, a dio medija preskakao je tu temu pa je i svedena na svjetonazorsko pitanje", kaže.

"Ovdje se radi o tome da je cijela jedna politička platforma okarakterizirana kao platforma koja podržava krijumčare i trgovce djecom, što smatram da jedan politički diskurs nas srozava na mjesto gdje Hrvatska ne bi trebala biti. A drugi problem kad vi kažete da se to pretvorilo u svjetonazorsko pitanje, meni se čak čini da i nije. Hrvatski građani su očito otvoreni, topli, očito imaju plemenite namjere, spremni su posvojiti djecu iz jednog drugačijeg okruženja i ovakav diskurs prije svega politike, ne medija ili struke pa čak niti državnih institucija koje su stale na stranu naših državljana jer su svjesni da su imali očito lažan osjećaj pravne sigurnosti jer su hrvatski sudovi na svoj način primijenili primijenili propise, građani nisu mogli znati primjenjuju li sudovi međunarodno privatno pravo na ispravan način i ima li RH pravne praznine. Niti jedan hrvatski državljanin nije kriv, niti smije biti kriv, niti može biti doveden u ovakvu situaciju zato što njegova država nije na vrijeme svoj sustav uredila kako spada", ističe Orešković.

Selak Raspudić: Osuđujemo bilo kakvu naznaku trgovine djecom

Upitane o stavu o posvajanju djece iz DR Kongo, Selak Raspudić govori kako trenutno to posvajanje nije dozvoljeno pa nema stava. "Treba poštivati pravne propise te države i sve treba činiti po zakonu. Ključno je kada govorimo o potencijalnom, to nije ništa o čemu se licitira, ne postoji potencijalna relativizacija niti se ona treba dozvoliti. Dakle, bilo kakva naznaka trgovine djecom za strogu je osudu i nitko se ne bi trebao upuštati u mutne poslove kada se radi od djeci, bilo da ih želi posvojiti ili na bilo koji drugi način uvesti u život. Naravno da suosjećamo, to je jedna teška situacija kada želite imati dijete, a ne možete ga dobiti, ali ona nije uvjet i ne smije dovesti do relativizacije propisa ili preskakanja iz prevelike želje. Pravna šteta i politička jer Možemo!, da su oni na početku rekli da se treba maksimalno istražiti bilo koji slučaj potencijalne trgovine djecom, osuđujemo i nadamo se da naši građani nisu u tome sudjelovali, bilo bi drugačije. Šutnja je omogućila prostor oponentima da iskoriste i dođe do radikalnih razmjera", govori Selak Raspudić.

Orešković: 'Ne branim Možemo, ali...'

"Ja moram intervenirati, ne branim platformu Možemo, to je moja politička konkurencija, ali branim princip i hrvatske građane. Ja ne poznajem pravni sustav DR Kongo, ali u utorak je u jednom od Dnevnika Metelko-Zgombić doista rekla da je DR Kongo suspendirao i zabranio posvojenja, ali uvijek postoje iznimke. Što znači da su ovog trena posvojenja ipak u određenim situacijama moguća i zakonita, a proglašavati sva posvojenja koja su do sada provedena, ima djece koja dugi niz godina idu u hrvatske škole, proglašavati ih kao nezakonito oteta ili kupljena je nešto što ne dopuštam kao javni diskurs jer to šteti svim hrvatskim građanima", smatra Orešković pa se vraća na ono što je već spomenula.

"Ono što sam čula u sabornici, u tom trenutku nas nije bilo puno, ali zato sam se osjetila prozvanom intervenirati, je to što je kolega iz MOST-a tražio da se objave imena i prezimena posvojene djece - to je apsolutno nedopustivo", poručuje.

Žustra rasprava

Upitane oko toga zašto bi ljude etiketirali kao trgovce djecom: ako su sve radili po proceduri, išli na sud, preveli papire, prijavili djecu u matični ured, dobili dokumente…

"Jesu li doista radili po proceduri, ne želim prejudicirati krivnju, imamo brojna otvorena pitanja i ne smijemo od toga bježati jer nam je svjetonazorski simpatičan, antipatičan, ali ne smijemo ni na druge bacati drvlje i kamenje jer nam je svjetonazorski simpatičan, antipatičan pa trebamo se baviti moralnim i pravnim pravilima i biti vjerodostojni", rekla je Selak Raspudić.

Potom navodi otvorena pitanja: jesu li davali veliku količinu novaca da su došli do djece, a nisu znali gdje će završiti ta sredstva? Jesu li učinili sve po pravnim propisima zemlje u čijem sustavu i tekovini pripadaju da bi bili legitimni.

Govori i da možda država nije postupila po pravilima, ali nas ne opravdava. "Jedno su propusti institucija, mi nemamo ni nacionalni plan o sprječavanju trgovine ljudima, prošli je prestao 2021., a ne bavimo se tim propustima, sud u Zlataru koji toliku količinu predmeta sam rješava, na koji način i kako ide", navodi.

"Nema gore stvari od javne histerije i iznošenja pogrešnih podataka. Očito je prema pisanju nekih medija preko stotinjak djece prošlo ovakvu proceduru posvojenja. U utorak je predsjednik Vrhovnog suda pojasnio da je 16 sudova prolazilo ovakve procedure i uvijek je odobravao ono što se provodilo u DR Kongu, ništa nije bilo sporno. I svatko sljedeći tko je imao tu plemenitu nakanu, mi ovog trena nemamo razloga sumnjati u nečije plemenite nakane.

'Postoje ljudska i dječja prava, a ne prava na djecu'

Selak Raspudić tvrdi i da zauzimamo jednu stranu i činimo grešku. "Ne može se osobe i platforme nazivati trgovcima ljudima. Put do pakla popločen je dobrim namjerama, imamo svjesnu ili nesvjesnu trgovinu ljudima, to će utvrditi institucije i te zemlje, treba se baviti moralnim principima. Postoje ljudska i dječja prava, a ne prava na djecu. Trgovina djecom ni u kom slučaju nije dopustiva", navodi.

"Ali otišlo se korak dalje, proglasilo ih se trgovci, krijumčari, pedofili, a onda se i jedna politička grupacija proglasila kao da su oni koji zagovaraju, promiču i podržavaju takva kriminalna djela. Smatram da to ogađuje politički prostor i to je nešto ako nigdje drugdje u Saboru se na to trebalo reagirati", kaže Orešković.

'Zekanovića je najbolje preskočiti'

"Nitko ovdje ne brani trgovinu djecom, niti bi to dolazilo u obzir, naravno da svi očekujemo da će se to utvrditi u postupku pred nadležnim tijelima druge države. Mi govorimo o onome što se dogodilo u Hrvatskoj, primjerice Zekanović je izgovarao: 'Netko je kupio dijete u Africi, to je trgovina djece jer je to fensi šmensi, crno dijete, neće Srbina ili Roma, nego Crnca.' To su tako ružne rečenice koje nas degradiraju ne samo kao političare, nego kao ljude. Meni je drago što su sve nadležne institucije ipak poduzele sve ono što je potrebno da ovog trena poduzmu ono što mogu za naše državljane, a ako su krivi, naravno da će se to i utvrditi. Treba reći da za djecu koja su posvojena, niti njihove obitelji, ništa iz njihovog ranijeg života upućuje na to da se radi o kriminalnim osobama", zaključila je Orešković.

"Ne treba ništa prejudicirati, ali ne možemo temeljne postulate relativizirati. Da je Možemo! učinio na početku…", ponavlja Selak Raspudić pa predlaže da država donese novi plan sprječavanja trgovanja ljudima i provjeri rad sudova i skretanje predmeta u sudove koji će možda to odobriti. Što se tiče Zekanovića, smatra, njega je najbolje preskočiti.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.