Selak Raspudić i Kekin raspravljale o gorućoj temi, HDZ poručio: 'Fulali ste propis'

Ova se problematika ne rješava zakonom, nego pravilnikom, rekla je Majda Burić (HDZ), u saborskoj raspravi o prijedlogu Selak Raspudić da se pitanje korištenja mobitela uredi izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Cijenimo otvaranje ovako važne teme, ali pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) već je, i to šire, regulirano Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, kazala je i Vesna Bedeković (HDZ). Odbacila je i konstataciju Selak Raspudić da su se Vlada i resorno Ministarstvo tek sada 'prosvijetlili' oko predmetne teme. Važeći Pravilnik već postoji i u uporabi je, a zakonske dopune koje predlažete nisu dorađene, nema sankcija, ustrajala je Bedeković. Na tom je tragu i mišljenje hrvatske Vlade koja je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog Selak Raspudić.

Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Zrinka Bikić Mužinić navodi kako je 95 posto osnovnih škola već uredilo korištenje IKT, na način da ih je u potpunosti zabranilo. Naglašava važnost edukacije i osvješćivanja roditelja. Oni su ti koji će nadzirati djecu, na njima je da ne dozvole da s mobitelima idu na spavanje i da ujutro u školu zbog toga dolaze nenaspavani, kazala je. "Edukacija, edukacija, edukacija", ponavlja i Tanja Sokolić (SDP) te ističe da se o korištenju mobitela ne može govoriti samo kroz disciplinu, već sveobuhvatno, a rješenje mora biti promišljeno i provedivo. Niz zastupnika, među njima i Krešimir Čavaj (DOMiNO), drži da zabrana korištenja mobitela ima svojih prednosti, ali bi potpuna zabrana mogla biti i kontraproduktivna. Smatra i da bi izuzeci od zabrana, koji se predlažu, mogli voditi zlouporabama. Bojim se poplave medicinskih obrazloženja zašto dijete mora imati mobitel, kazao je.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Iscrpljujemo se radeći jedni protiv drugih'

I Dalibor Paus (IDS) drži da zabrana mobitela neće riješiti ništa. Djeca vide nas i učitelje kako se ponašamo s mobitelima, kad sebe discipliniramo, pomoći ćemo i njima, istaknuo je i zauzeo se za više sati tjelesne i tehničke kulture, pa i vraćanje domaćinstva u škole. Uvođenje "nekog" domaćinstva zaziva i Marin Miletić (Most) naglašavajući kako "naši klinci" ne znaju ni jaje ispeći. Suglasan je da djecu treba zaštiti, ali i progovoriti kakva nam škola treba. Imamo djecu koja u nju idu s grčem u želucu, škola ne smije biti ta zbog koje će djeca izgubiti kontakt s roditeljima, istaknuo je. Škola treba biti prostor znanja, a ne ekrana, drži i Dario Zurovec (NZ). I dok većina oporbenih klubova podržava inicijativu Selak Raspudić, Ivana Kekin (Možemo) kaže da u toj stranci još nisu razgovarali kako će se odnositi spram njezinog prijedloga, podržava zabranu mobitela u osnovnim, ne i u srednjim školama.

Vruća tema dobila nastavak, ovo bi moglo odjeknuti: 'Uvodimo zabranu za cijelu Hrvatsku'

Upozorava na nedostatnu skrb za mentalno zdravlje djece, na rast tog problema u čijem je korijenu nekoliko faktora, a jedan od glavnih je  izloženost djece društvenim mrežama. Naša djeca nemaju šansu protiv algoritama društvenih mreža ako se država ne uključi, kaže Kekin i ističe da digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva. "Pokazalo se da je riječ o bitnoj temi, koja je zaokupila javni prostor i to je već korak naprijed", ocijenila je na kraju višesatne rasprave o svom prijedlogu Selak Raspudić. Opetovala je kako je tražila standardizaciju korištenja mobitela, jedinstvena pravila za osnovne i srednje škole, uređenje zakonom, a ne pravilnikom, jer to daje sigurnost. Rekla je i kako joj je "srce puno", jer su zastupnici puno i dugo raspravljali o nečem konkretnom i suvremenom. Vladajućem HDZ-u, koji njezin prijedlog ne prihvaća, spočitnula je kako je napravio "uobičajeni politički manevar", požurio je s vlastitim prijedlogom, da oporbeni ne bi uspio. "Šteta, smatram da se nepotrebno politički iscrpljujemo radeći jedni protiv drugih, umjesto jedni uz druge", izjavila je na koncu rasprave kojem su, kako je primijetila, nazočile samo tri HDZ-ove zastupnice.