Selak Raspudić i Kekin na HRT-u zakopale ratnu sjekiru zbog goruće teme: 'Podržavam ideju'

Marija Selak Raspudić podsjetila je da je tema prije dvije godine izazivala podsmijeh, ali da danas "sva istraživanja jasno pokazuju da imamo problem i da se nešto mora učiniti". Nakon što je prikupila dovoljan broj potpisa za raspravu u Saboru, kaže da su "počele političke igre" kada je HDZ najavio svoj pravilnik kako bi spriječio prolazak oporbenog prijedloga.

"To su manje važne političke igre. Bitno je da se konačno nešto promijeni", dodala je. Po njezinu mišljenju, pitanje utjecaja ekrana na djecu jedno je od ključnih društvenih tema današnjice. "Djeca imaju probleme s koncentracijom, spavanjem, pretilošću, ali i s emocionalnim razvojem. U Zagrebu danas svako deveto dijete dobiva odgodu upisa u prvi razred, što se povezuje s prekomjernim vremenom pred ekranima", upozorila je.

Zalaže se i za potpuno isključivanje mobitela tijekom nastave i odmora "da djeca dobiju barem jedan dio dana kada su isključena iz virtualnog svijeta i okrenuta jedni drugima". Iznimke bi bile moguće samo u edukativne ili zdravstvene svrhe. Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin podržala je ideju, ali smatra da zabrana nije dovoljna. "Ujutro prvo posegnemo za mobitelom - to je isti mehanizam kao kod kockanja", rekla je i dodala da je problem puno širi i zahtijeva cjelovitu zakonsku zaštitu.

FOTO: Screenshot/HRT

Primjer Francuske i Australije

Prema istraživanjima, djeca koja nemaju pristup društvenim mrežama spavaju više od osam sati, dok se kod ostalih količina sna drastično smanjuje. "Vidimo jasan pad vremena provedenog vani i među vršnjacima te dramatičan porast samoozljeđivanja kod djece, posebno djevojčica", upozorila je. Kekin predlaže Zakon o digitalnoj zaštiti djece, kojim bi se zabranio pristup društvenim mrežama mlađima od 15 godina bez roditeljske suglasnosti.

"Francuska već ima sličan model, a u Australiji se društvenim mrežama koje dopuste otvaranje profila djeci mlađoj od 16 prijeti kaznom od 50 milijuna dolara", navela je. Zakon bi, dodaje, obvezao i platforme da uvedu jasne protokole protiv online nasilja i osigurao djeci psihološku podršku u školama. Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić pak smatra da se problem već rješava kroz postojeće pravilnike.

"Devedeset posto osnovnih škola već zabranjuje korištenje mobitela, i tijekom nastave i tijekom odmora", rekla je. Dodala je da se oduzimanje mobitela učeniku ne može tumačiti kao kršenje prava: "Riječ je o privremenom oduzimanju predmeta koji ometa nastavu. Uređaj se na kraju sata ili dana vraća". Podsjetila je da Ministarstvo uskoro planira izmjene pravilnika o pedagoškim mjerama, koje će biti upućene u javnu raspravu u sljedećih nekoliko tjedana.

FOTO: Screenshot/HRT

'Treba ih učiti digitalnoj pismenosti, kao što ih učimo prometnoj sigurnosti'

Ravnatelj Antonio Jurčev smatra da se zabrana ne može provoditi "kao prometna kazna". "Tijekom nastave ograničenje funkcionira, ali tijekom odmora to je teško nadzirati. Nije ni velika drama ako dijete na odmoru kratko koristi mobitel, važno je da se poštuju dogovorena pravila", rekao je.

Kazne postoje, od opomena do pedagoških mjera, ali su rijetke. "Mobitel nije ni dobar ni loš, sve ovisi o načinu upotrebe. Djecu treba učiti digitalnoj pismenosti, kao što ih učimo prometnoj sigurnosti", istaknuo je. Prema istraživanjima, čak 42 posto učenika trećih razreda smatra da tehnologija loše utječe na učenje, a 70 posto vjeruje da je pretjerano korištenje mobitela generacijski problem.

Ravnatelj škole koji je zabranio mobitele, pametne satove i nokte: 'Neki su bili protiv, ali...'

"Djeca sama prepoznaju da im to šteti i traže granice", zaključno je rekla Selak Raspudić za HRT, a svi su se gosti složili da se cyber nasilje ne događa samo u školi, roditelji moraju imati ključnu ulogu u nadzoru i postavljanju pravila.